Američka autoindustrija, dobavljači, sindikati i zastupnici obiju stranaka pojačali su pritisak na predsjednika Donalda Trumpa uoči njegova susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, tražeći da SAD ne otvori svoje tržište kineskim proizvođačima automobila. Glavna poruka Washingtonu je da eventualni trgovinski dogovor s Pekingom ne smije uključivati pristup kineskih automobila američkim salonima.
Trump je još u siječnju, govoreći u Detroit Economic Clubu, rekao da bi bilo “sjajno” kada bi kineski proizvođači automobila gradili tvornice u SAD-u i zapošljavali Amerikance. No ta je izjava izazvala uzbunu u industriji koja već godinama lobira za stroga pravila kibernetičke i podatkovne sigurnosti te visoke carine na kineska električna vozila.
Automobilske kompanije, proizvođači dijelova, čeličane, sindikati i dio političara tvrde da kineski proizvođači, uz snažnu državnu potporu, goleme proizvodne kapacitete, tehnološku prednost u električnim vozilima i vrlo niske cijene, mogu ozbiljno ugroziti američku proizvodnu bazu.
Demokratska senatorica iz Michigana Elissa Slotkin poručila je Trumpu da ne sklapa loš dogovor s Kinom koji bi omogućio kineska ulaganja u američki auto sektor i dolazak kineskih brendova u američke salone.
Slotkin s republikanskim senatorom Berniejem Morenom iz Ohija promovira zakon kojim bi se iz sigurnosnih razloga izričito zabranila kineska vozila. Njihov Connected Vehicle Security Act trebao bi u zakon pretočiti pravilo bivše administracije Joea Bidena kojim se, zbog zabrinutosti oko prikupljanja podataka, praktično zabranjuju kineska povezana vozila.
Sličan prijedlog postoji i u Zastupničkom domu, a otišao bi i korak dalje, zabranjujući industrijska partnerstva s kineskim kompanijama. Prema Reutersu, zakon ima široku potporu i mogao bi biti usvojen ove godine, moguće kao dio zakona o financiranju prometa.
Zastupnici Debbie Dingell i John Moolenaar, oboje iz Michigana, poručili su da je svako vozilo na američkim cestama uređaj za prikupljanje podataka u pokretu, koji u realnom vremenu bilježi informacije o lokaciji, kretanju, ljudima i infrastrukturi. Zbog toga, tvrde, kineska vozila i komponente ne smiju biti dio tog sustava.
Rijetko viđeno jedinstvo pokazuje i sama autoindustrija. Udruge koje predstavljaju američke i strane proizvođače automobila, dilere i proizvođače dijelova u ožujku su upozorile administraciju da kineski pokušaji dominacije u globalnoj autoindustriji i pristupa američkom tržištu predstavljaju izravnu prijetnju američkoj konkurentnosti, nacionalnoj sigurnosti i industrijskoj bazi.
Sličan su stav iznijele i udruge čelične industrije, dok je Information Technology and Innovation Foundation, iako je ranije kritizirao dio Trumpovih carina na kineski uvoz, podržao zakonodavne pokušaje zabrane kineskih vozila.
Stephen Ezell iz ITIF-a ocijenio je da kineski proizvođači automobila nisu normalni tržišni konkurenti, nego rezultat desetljeća državnog merkantilizma usmjerenog na osvajanje globalnog vodstva u naprednim industrijama. Prema njegovoj ocjeni, ako se subvencionirane kineske kompanije jednom ukorijene na američkom tržištu, gospodarsku i sigurnosnu štetu bit će mnogo teže poništiti.
Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer rekao je u travnju u Detroitu da nema planova za promjenu pravila o povezanim vozilima i da automobili nisu na dnevnom redu summita u Pekingu. Ministar trgovine Howard Lutnick također je isključio kineska ulaganja u američki auto sektor.
Ipak, dio industrije strahuje da bi Trump mogao ostaviti prostor za dogovor. Scott Paul, predsjednik Alliance for American Manufacturinga, upozorio je da je predsjednik u vezi s auto sektorom ostavio “manevarski prostor”. Svaka odobrena tvornica trebala bi dvije do tri godine za početak proizvodnje, što znači da bi posljedice moguće odluke mogle dočekati iduću administraciju.
Pozadina američkog straha vidi se u Europi i Meksiku, gdje kineski proizvođači već brzo osvajaju tržišni udio. Kineski brendovi prošle su godine udvostručili udio na europskom tržištu automobila na šest posto, dok su u Norveškoj držali 14 posto, u Italiji devet posto, u Britaniji 11 posto, a u Španjolskoj devet posto.
Interes potrošača za kineska električna vozila dodatno raste u trenutku kada rat s Iranom podiže cijene benzina, a priuštivost automobila postaje sve veći problem. U SAD-u je, prema Kelley Blue Booku, prosječna oglašena cijena vozila premašila 51.000 dolara, što domaće proizvođače čini ranjivijima na jeftinije kineske modele.
Kanada počinje uvoziti 49.000 kineskih električnih vozila godišnje, dok se u Meksiku prodaju 34 kineska auto brenda, koji drže oko 15 posto tržišta. Njihove cijene znatno su niže od onih dostupnih u SAD-u. Geelyjev EX2 EV u Meksiku kreće od oko 22.700 dolara, što je više nego dvostruko skuplje nego u Kini, ali i dalje znatno manje od najjeftinijeg Teslina Modela 3 u SAD-u, čija cijena iznosi 38.630 dolara.
Pročitajte još:
Čak i Toyota, koja je osamdesetih i devedesetih snažno cjenovno pritiskala američke proizvođače, sada osjeća kineski pritisak na meksičkom tržištu. David Christ iz Toyote Motor North America rekao je da očito postoji neka razina državne potpore jer se u protivnom po tim cijenama ne bi moglo poslovati.
Za američku autoindustriju zato pitanje kineskih automobila više nije samo trgovinsko pitanje. Ono objedinjuje strah od gubitka industrijskih radnih mjesta, sigurnosne rizike povezane s podacima, pritisak jeftinih električnih vozila i širu geopolitičku borbu za kontrolu nad budućnošću automobilske proizvodnje.
