Anthropic je objavio ekonomski model koji predviđa kako bi umjetna inteligencija mogla preoblikovati američko gospodarstvo do 2030. godine.
Njegova tri scenarija kreću se od jedva primjetnih promjena do gospodarskog procvata bez povijesnog presedana, uključujući i scenarij u kojem BDP raste 15 posto godišnje, dok gotovo petina uredskih radnika ostaje bez posla.
Anthropicov tim za ekonomiju u srijedu je objavio stručni rad i interaktivni alat u kojima modelira gospodarstvo kao skupove zadataka koje umjetna inteligencija može ostaviti nepromijenjenima, podržati, u potpunosti automatizirati ili iznova stvoriti.
Zatim analizira što bi različite razine sposobnosti umjetne inteligencije i njezine primjene mogle značiti za gospodarski rast, plaće i zaposlenost u SAD-u.
Prema prvom, najblažem scenariju, AI će u navedenom razdoblju imati tek marginalan utjecaj na gospodarstvo.
BDP će 2030. biti 1,6 posto viši nego što bi bio bez umjetne inteligencije, gospodarski rast dosegnut će 2,4 posto godišnje, a zaposlenost u kognitivnim zanimanjima, odnosno u menadžmentu, stručnim, prodajnim i uredskim poslovima, smanjit će se za 0,5 posto. Stopa nezaposlenosti pritom se neće promijeniti.
U drugom scenariju uobičajena stopa gospodarskog rasta udvostručuje se na 5,4 posto, jer AI postaje sposoban obavljati polovicu svih poslova temeljenih na znanju, iako se većina zadataka i dalje obavlja bez njezine pomoći. BDP bi u tim okolnostima rastao 8,3 posto, zaposlenost u kognitivnim zanimanjima smanjila bi se za 3,9, a nezaposlenost među uredskim radnicima porasla na 4,5 posto. Plaće će se kretati u različitim smjerovima: primanja u kognitivnim zanimanjima blago će se smanjiti, dok će svi ostali zabilježiti rast od gotovo šest posto.
Treći, najekstremniji predviđa godišnju stopu gospodarskog rasta od 15,4 posto, BDP 32,4 posto viši nego da umjetne inteligencije nikada nije bilo, a gospodarstvo bi se udvostručilo otprilike svakih četiri i pol godine.
Međutim, zaposlenost u kognitivnim zanimanjima urušava se za 21,5 posto, nezaposlenost među tim djelatnicima doseže 17,9, a u cjelokupnoj radnoj snazi raste na 11,9 posto, što je gore od bilo kakve recesije. Plaće uredskih radnika padaju za 11,5, dok one ostalih djelatnika rastu za 33,6 posto.
Najviše, međutim, iznenađuje podatak o tome tko ubire plodove tog rasta. Udio rada u nacionalnom dohotku pao bi sa 60 na 45,2 posto, dok prihodi od kapitala rastu za više od 80 posto. Drugim riječima, strojevi bi gospodarstvo učinili neusporedivo bogatijim, ali bi se koristi od toga preusmjerile s radnika na vlasnike imovine.
Anthropic se ovoga tjedna već našao u središtu pozornosti nakon što je Jacob Coxon, jedan od njegovih zaposlenika, dao otkaz upozorivši da njegova sada već bivša tvrtka, kao i OpenAI, prebrzo jure prema samousavršavajućoj superinteligenciji, zbog čega se “kockaju našim životima”.
Tvrdi da ljudi koji razvijaju AI ozbiljno vjeruju da bi takvi sustavi do kraja ovog desetljeća mogli postati dovoljno moćni da ugroze ili čak unište čovječanstvo. Njegovo mišljenje dijeli i Evan Hubinger, aktualni Anthropicov zaposlenik, koji je rekao da osobno procjenjuje rizik takvog ishoda na više od 10 posto u idućih deset godina.
Da njihove tvrdnje itekako imaju uporište u stvarnosti, potvrđuje i danas objavljena vijest prema kojoj je Anthropic, kako sami tvrde, identificirao i spriječio pokušaje korištenja svog AI modela za “zlonamjerne aktivnosti” vezane uz razvoj biološkog oružja.
Pročitajte još:
Uslijed svih tih saznanja, američki senator Bernie Sanders zatražio je pauzu u razvoju naprednog AI-ja i zabranu umjetne superinteligencije.
Predsjednik Donald Trump do sada je odbacivao takve strahove, i to zbog zabrinutosti da će “ako ne pobijede u umjetnoj inteligenciji, biti dovedeni u vrlo loš položaj”.
