Međunarodni monetarni fond (MMF) je objavio kako je svjetsko gospodarstvo bolje od očekivanja podnijelo energetski šok zbog iranskog sukoba, pa se ove godine i dalje očekuje da će globalni rast biti na razini od oko tri posto. No, istodobno ta institucija upozorava da su negativni rizici i dalje izraženi.
Glasnogovornica MMF-a Julie Kozack je istaknula da taj energetski šok nije gotov jer cijene nafte i plina ostaju povišene. Osim toga, rastu pritisci na svjetski dug te je zastao proces usporavanja inflacije izazvane krizom troškova života iz 2022. godine.
Dodala je da su se globalna inflatorna očekivanja povećala, no da ostaju stabilna na dulji rok.
“Unatoč šest mjeseci rata na Bliskom istoku dosad se globalna ekonomija pokazala otpornom. Na putu smo ostvarenja rasta od tri posto, no neizvjesnost, kako smo već govorili u više navrata, ostaje velika”, ustvrdila je Kozack.
Istaknula je da su neke zemlje u ovoj energetskoj krizi posegnule za rezervama dok su druge djelovale na smanjenju potrošnje ili prelasku na nove izvore energije.
U prošloj i pretprošloj godini prosječno je globalni rast iznosio 3,5 posto. U travanjskoj prognozi MMF-a brojka je bila 3,1 posto uz pretpostavku da bi sukob mogao jenjavati tijekom ljeta. No, dogodilo se suprotno, odnosno rat je eskalirao i proširio se na vojne aktivnosti u Jemenu.
Godišnje zasjedanje MMF-a i Svjetske banke održava se sredinom listopada u Bangkoku i tada će biti objavljene nove projekcije, podsjeća Reuters.
Kozack je rekla da u globalnoj ekonomiji djeluju dvije suprotne silnice. Jedno je rast cijena energenata, umjetnog gnojiva, hrane i druge robe dok tehnologija predvođena umjetnom inteligencijom daje pozitivne efekte na strani potražnje. Upozorila je da mnoge zemlje trebaju sada obnoviti svoje rezerve nafte i plina te će potražnja za energijom rasti kako se bliži zima na sjevernoj polutci.
Pritisak na svjetski javni dug također je izražen i gotovo je na 100 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) što je najviša razina od Drugog svjetskog rata. Što je još gore, pretpostavlja se da će i dalje rasti. Kozack je podsjetila da mnoge napredne ekonomije imaju visoki udio duga u BDP-u.
U zemljama u razvoju, uključujući Afriku, raste problem likvidnosti, djelomično zbog smanjenja bilateralne pomoći, navodi MMF.
Pročitajte još:
Kozack je poručila kako MMF poziva središnje banke da se drže politike stabilnosti cijena i potaknu donositelje odluka u fiskalnoj politici da donesu planove konsolidacije u srednjem roku.
“Nismo u situaciju gdje se konsolidacija mora dogoditi preko noći, no vrlo je važno imati jasno izrađen plan i strategiju o tome kako će deficit i dug krenuti naniže”, rekla je Kozack.
