Glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva ocijenila je da je globalna ekonomija uspjela bolje od onog što se strahovalo nositi se s energetskom krizom proizašlom iz iranskog sukoba.
Ipak je izrazila zabrinutost zbog pogoršanja fiskalnih pozicija u nekim zemljama što se vidi po rastućim prinosima na obveznice i zastoju u procesu smanjenja inflatornih pritisaka.
Uoči sastanka skupine G20 idućega tjedna u Ashevilleu u Sjevernoj Karolini Georgieva je reporterima rekla kako postoji suprotan efekt energetskog šoka zbog situacije u Perzijskom zaljevu i povoljnog trenda investicijske eksplozije u području umjetne inteligencije koja se širi i izvan granica SAD-a, prenosi Reuters.
Po njezinim riječima, izgledi za globalni rast su sada puno uravnoteženiji no što se to činilo u travnju, no još uvijek prevladavaju negativni rizici.
Razlog tome su rastući fiskalni pritisci i mogućnost da središnje banke zadrže čvršću monetarnu politiku radi kontrole inflacije.
“Globalni rast se opire negativnim utjecajima od visokih razina duga, uporne inflacije i trgovinskih napetosti. Dosad je podnio energetski šok zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca bolje no što smo strahovali, i to zbog kombinacije više faktora”, ustvrdila je šefica MMF-a.
Pročitajte još:
Ti faktori uključuju povlačenje rezervi nafte i plina u mnogim zemljama, povećanje dobave iz zemalja izvan Perzijskog zaljeva, manju potražnju za energijom, povećani kapacitet pogona na obnovljive izvore i prijelaz nazad na proizvodnju iz ugljena na nekim lokacijama.
Dodala je i da ulaganja u umjetnu inteligenciju u SAD-u drže zarade tvrtki kao i osobnu potrošnju snažnima, a i druge zemlje sve više ulažu u izgradnju podatkovnih centara.
