Agrosunčane elektrane – budućnost obnovljivih izvora energije

Novi smjer u svijetu obnovljivih izvora energije jesu – agrosunčane elektrane, a najveća im je prednost u dvostrukoj iskoristivosti zemljišta, ali i ribnjaka: kako u poljoprivrednoj proizvodnji tako i u proizvodnji električne energije, istaknuto je na predstavljanju Studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture, čiju su izradu pokrenuli Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

One predstavljaju novi zamah u proizvodnji čiste električne energije, ujedno pružajući zaštitu poljoprivrednim usjevima i uzgoju riba u akvakulturi. Iako Hrvatska još nema niti jednu agrosunčanu elektranu, potencijal ima.

Agrosunčane elektrane već je prepoznala Francuska koja ih je, kako je rekla Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a već evidentirala kao temelj francuskog energetskog sustava.

“Hrvatska je omogućavanjem postavljanja agrosunčanih i sunčanih elektrana na sve poljoprivredne površine koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednih zemljišta prepoznala njihovu vrijednost. Moram istaknuti kako je prvi impuls krenuo upravo iz OIEH gdje smo pionirski promovirali ovu tehnologiju, a njenom implementacijom Hrvatska se svrstala uz najbolje i postala jedna od 10 zemalja EU-a koje su se odlučile za njenu primjenu”, izjavila je Pokrovac, stoji u priopćenju OIEH-a dostavljenom našem portalu.

I Vlada RH prepoznala je njihov značaj, te je zakonodavnom aktivnošću odlučila ubrzati razvoj agrosunčanih elektrana, te se za njih ne provodi javni natječaj, rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić.

“Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zakonskom je regulativom iz područja energetike olakšalo proceduru za razvoj agrosunčanih elektrana, tako da se za njih ne provodi javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja. Vlada će i dalje raditi na tome da olakšamo sve procedure kako bi se Hrvatska popela još više na ljestvici i bila uz bok najrazvijenijih zemalja koje primjenjuju zelene tehnologije”, naglasio je Milatić.

Iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kažu da se korištenjem agrosunčanih elektrana, na samo jedan posto ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, osim zaštite poljoprivredne proizvodnje, može doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1.000 GWh.

„To je trostruko više od trenutno instaliranog kapaciteta fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Također, primjenom plutajućih solarnih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi omogućava se dostizanje bonitetnog potencijala i godišnje proizvodnje od preko 16.000 tona, što je četverostruko više u odnosu na proizvodnju posljednjih desetljeća u Hrvatskoj“, rekao je Hrvoje Jazvić, glavni bankar EBRD-a na promociji studije.

Prof. dr. sc. Marko Karoglan s Agronomskog fakulteta u Zagrebu cijeni kako će nalazi Studije svakako pomoći u planiraju razvoja agrosunčanih elektrana u Hrvatskoj.

„Agrosunčane projekte treba promatrati kao agrotehničku mjeru djelomičnog zasjenjenja kultura koje rastu na trajnom nasadu, no bit će potrebno pobrinuti se da budu poduzete sve mjere za sprečavanje negativnih utjecaja na tlo i biljke. Poželjno je da agrosunčani sustavi budu opremljeni sustavom za praćenje koji će mjeriti stanje tla i mikroklimatske uvjete ispod solarnih panela te utjecaj tih uvjeta na poljoprivredne nasade i okoliš, a praćenje bi se trebalo provoditi do pet godina nakon ugradnje sustava“, rekao je prof. Karoglan.