Vremenske nepogode u Hrvatskoj smanjile vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi za 6,3 posto

U Hrvatskoj će ove godine vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi iznositi 1,62 milijarde eura, što je za 6,3 posto manje u odnosu na 2023. godinu, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Istodobno, statističari navode da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti manja za 0,3 posto i iznosit će 2,83 milijarde eura. Bruto dodana vrijednost u 2024. procjenjuje se na 1,56 milijardi eura. Na godišnjoj razini se očekuje rast od 12,3 posto.

U odnosu na prošlu godinu, smanjio se i uloženi rad u poljoprivredi i to za 0,1 posto. Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 8.935 eura, za 2,8 posto manje.

S obzirom na sušu koja je ove godine utjecala na razne grane poljoprivrede, ovi podaci nisu iznenađujući. Osim toga, poljoprivrednici nisu bili zadovoljni ni cijenama žita za koje kažu da su preniske. Smatrali su da bi trebale biti usklađene s burzovnim cijenama u Europskoj uniji. Sve to je vjerojatno utjecalo na dohodak u poljoprivredi, ali i na vrijednost poljoprivredne proizvodnje te uloženi rad.

“Žetva je po pitanju prinosa i kvalitete ove godine bila bolja nego lani. Nije posebno dobra, ali mislim da je bila prosječna godina s dobrom kvalitetom pšenice. Kada je riječ o cijeni, rekao bih da je jedna od najgorih u povijesti. Cijena je ekstremno niska i ne može nikako pokriti troškove”, rekao je u srpnju Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, za Financije.hr.

Objasnio nam je tada da su zbog niskih cijena žita i visokih cijena repromaterijala naši poljoprivrednici smanjili površine koje obrađuju. Prošle godine je smanjeno otprilike 20 do 30.000 hektara površina za proizvodnju, a to potvrđuju i podaci koje je DZS danas objavio.

“Kada uspoređujemo naše tržište i tržište gotovih proizvoda, gdje je sirovina pšenica, vidimo veliku razliku. Na primjer, kruh je 10 puta skuplji danas nego što je bio prije 30 godina u odnosu na cijenu pšenice. Što se to dogodilo u 30 godina da je cijena pšenice ostala ista, a cijena kruha i drugih proizvoda otišla 10 puta gore? Dakle, smatramo da postoje nepoštene trgovačke prakse. Radi se u interesu trgovaca i prerađivača, a najmanje u interesu primarnih proizvođača”, zaključio je član Upravnog odbora HPK-a.

U rujnu je cijena pšenice iznosila 219 eura po toni i bila je u padu, dok je prosječna cijena za 500 grama bijelog kruha u Hrvatskoj iznosila oko 1,4 eura.

Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), rekao nam je da je suša ove godine bila veliki problem, a bilo je i mraza koji je oštetio pšenicu. On tvrdi da se situacija nije poboljšala u odnosu na 2023.

“Ne mogu biti sretan s pet tona po hektaru i s cijenom od 150 eura jer je to 750 eura prihoda, a uložio sam 1.100 eura. Čak i da imamo veću proizvodnju, s ovim cijenama nismo ništa dobili. Ne mogu kriviti Vladu RH za probleme s vremenskim nepogodama, ali pad proizvodnje u poljoprivredi je konstantan, a stalno se priča o silnim uloženim novcima”, kazao je.

“Imali smo sad već tri ili četiri sušne godine zaredom. Nekada smo govorili da ćemo preživjeti ako su nam četiri dobre godine i jedna loša, ali sad su četiri loše i jedna dobra”, dodao je.

Podsjećamo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH najavilo je da će do kraja godine objaviti četiri natječaja iz mjera ruralnog razvoja ukupne vrijednosti 202 milijuna eura. Riječ je o natječajima za mlade poljoprivrednike, financiranje javnih sustava navodnjavanja, obnovu poljoprivrednog potencijala i za ulaganje u preradu poljoprivrednih proizvoda. Cilj je povećanje proizvodnje i prerade.