Vlada povećala minimalnu plaću za 20 posto, od 1. siječnja 840 eura bruto

Vlada Republike Hrvatske donijela je na današnjoj sjednici uredbu o visini minimalne plaće za iduću godinu, pa će ona od 1. siječnja 2024. godine iznositi 840 eura bruto, odnosno oko 677 eura neto, najavio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, što je povećanje za 20 posto.

O povećanju minimalne plaće razgovarali smo s predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimirom Severom, koji nam je rekao da bi bilo bolje da je povećanje još veće.

“Mi smo tražili još i nešto malo više, negdje oko 890 eura. Međutim, moram reći da je i ovo izdašno povećanje – 20 posto u odnosu na prošlu minimalnu plaću odnosno onu koja vrijedi za ovu godinu. No, koliko god ovo povećanje bilo izdašno i veliko, toliko je ta minimalna plaća izrazito mala. I koliko god poslodavci neprekidno prigovaraju za svaki rast minimalne plaće, da im je on teško održiv, činjenica je da je još teže živjeti mjesečno od minimalne plaće”, kazao je Sever za Financije.hr.

Tijekom ove godine, podsjećamo, minimalna plaća u Hrvatskoj je iznosila 700 eura bruto, odnosno oko 550 eura neto, u zavisnosti od prireza.

“Za posljednjih sedam godina, minimalna plaća je više nego udvostručena, povećana je za 103 posto odnosno za 426 eura u odnosu na 2016. godinu. Prije sedam godina minimalna bruto plaća iznosila je 414 eura bruto, a sada će doći na 840 eura”, rekao je premijer Plenković.

Sever smatra da su u Hrvatskoj sve plaće premale i da bi ih trebalo povećati kako bi bile bliže plaćama koje su u nekim drugim državama Europske unije.

“Mala je prosječna plaća, mala je medijalna plaća, a naravno da je onda mala i minimalna plaća. Mi smo u Hrvatskoj izrazito slabo plaćeni, neka prosječna cijena bruto sata rada je 12,10 eura za razliku od Slovenije koja ima za pola veću cijenu sata rada, Njemačka gotovo tri puta veću satnicu, Austrija slično i tako redom. Ovo je jedan značajan pomak i značajan rast, ali kako cijelo vrijeme sve raste s niske osnovice tako je i takva minimalna plaća premala”, kaže predsjednik sindikata.

Plaća je sada rasla više od stope inflacije, a isto tako je bilo i prošle godine. Sever u tome vidi problem jer navodi kako nam ne bi trebalo biti mjerilo rast inflacije nego poskupljenje hrane.

“Što su primanja niža, to je udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji kućanstva veći. Prosječno hrvatsko kućanstvo ima otprilike udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji negdje oko 26 posto. Siromašnija kućanstva, bez obzira je li riječ o umirovljenicima ili nekome tko je zaposlen i radi za minimalnu plaću, imaju udio troška hrane preko 40 ili 50 posto, a nekima i 60 posto. Sav novac im ode na hranu i na režije. Prosječan udio troška režija u prosječnom hrvatskom kućanstvu je između 17 i 18 posto, ali u siromašnim kućanstvima, ne zato što troše više nego su im mala primanja, imaju udio režija preko 30 i više posto”, objasnio je Sever.

“Kad gledamo koliko je poskupljivala hrana u posljednje vrijeme jasno ćemo vidjeti da je od kolovoza 2021. do kolovoza 2023. godine hrana poskupjela za malo više od 30 posto. To je onaj najsnažniji udar na ove najsiromašnije”, dodao je.

Vlada je odlučila povećati i studentsku satnicu od 1. siječnja, te će s 4,48 eura, koliko iznosi danas, od Nove godine iznositi 5,25 eura.

Autori: Vladana Kovačević, Lejla Barić