Vinkovački Pekar Tomo pri vrhu u hrvatskoj pekarskoj industriji

U hrvatskoj pekarskoj industriji proteklih se godinu i pol sklapaju veliki poslovi. Novi ulagači preuzimaju proizvođače i osiguravaju kapital za širenje, a povezivanjem pogona mijenjaju se odnosi među vodećim igračima.

Prihodi sektora premašili su milijardu eura godišnje, međutim rashodi rastu brže pa je ukupna neto dobit sektora u 2025. pala za gotovo 13 posto.

Mlinar je u Osijeku gotovo popunio proizvodne kapacitete i priprema nova ulaganja. Uz približno 12 milijuna eura za proširenje proizvodnje bureka, razmatra gradnju tvornice pizze vrijedne više od 20 milijuna eura. Predsjednik Uprave Mladen Veber u rujnu je izvijestio da su postojeći kapaciteti iskorišteni oko 95 posto.

Nova linija za burek, prema planovima koje je prenio Financije.hr, mogla bi gotovo udvostručiti sadašnju godišnju proizvodnju.

Planovi za širenje dolaze nakon godine u kojoj je najveći hrvatski pekarski proizvođač povećao prihode, ali ostvario manju dobit. Sličan odnos pokazuje i rezultat cijele djelatnosti.

Prema analizi Fine, 912 proizvođača kruha, svježih peciva i kolača u 2025. ostvarilo je 1,08 milijardi eura prihoda, 12,1 posto više nego godinu prije. Rashodi su porasli 14,1 posto, pa je neto dobit sektora smanjena 12,8 posto, na 51,5 milijuna eura.

Poslovanje pojedinih proizvođača pri tom se razlikuje. Mlinaru je dobit pala za gotovo trećinu, Pan-pek je završio u gubitku, a Dubravica je uz gotovo jednake prihode zadržala visoku profitabilnost. Klarina neto dobit porasla je na 8,95 milijuna eura, ponajprije zahvaljujući računovodstvenom povećanju vrijednosti udjela u Trgovini Krk. Po toj je osnovi priznala 8,20 milijuna eura financijskog prihoda, dok joj je dobit iz redovnog poslovanja pala s 2,68 na 1,05 milijuna eura.

Mlinaru rastu proizvodnja, plaće i dugoročne obveze

Mlinar pekarska industrija prošle je godine ostvarila 183 milijuna eura prihoda, gotovo 12 posto više nego 2024. Rashodi su rasli brže, za 15,2 posto, na 175,2 milijuna eura. Neto dobit smanjila se s devet na 6,2 milijuna eura, pokazuju podaci CompanyWalla.

Tvrtka je povećala broj zaposlenih s 2.161 na 2.235, a prosječna mjesečna bruto plaća porasla je s 1.513 na 1.787 eura, odnosno za približno 18 posto. Vrijednost imovine povećana je sa 127 na 155,2 milijuna eura.

Dugoročne obveze dosegnule su 86,3 milijuna eura, prema 59,9 milijuna godinu prije, dok su kratkoročne smanjene s 37,1 na 34,9 milijuna eura.

Tijekom te godine promijenjena je i vlasnička struktura. BOSQAR INVEST i partneri u srpnju 2025. zaključili su ulaganje vrijedno ukupno 100 milijuna eura za neizravni udio od 67 posto u Mlinar Grupi. Dotadašnji većinski vlasnik MidEuropa zadržao je manjinski udio.

Krajem ožujka ove godine zaključena je prva faza dodatnog ulaganja, u kojoj je Europska banka za obnovu i razvoj za 35 milijuna eura stekla 15,61 posto udjela. Ukupan mogući investicijski krug iznosi do 80 milijuna eura, uz mogućnost dodatnih ulaganja EBRD-ja, BOSQARA i MidEurope. Kapital je namijenjen modernizaciji, povećanju proizvodnje i regionalnom širenju.

U Osijeku se već pripremaju konkretni zahvati. Četiri postojeće linije proizvode oko 70 milijuna bureka godišnje, a nova bi sama trebala imati kapacitet od približno 60 milijuna komada. Predviđeno je i povećanje skladišta smrznute robe s oko 500 na približno 5.000 paletnih mjesta. Projekt tvornice pizze u rujnu je još bio u fazi analiza, uz očekivanje da bi mogao donijeti više od stotinu radnih mjesta.

Klara preuzela pogone i povećala broj zaposlenih

Promjena opsega poslovanja posebno je vidljiva kod Zagrebačkih pekarni Klara. Prema CompanyWallu, broj zaposlenih povećan je s 505 na 744, a ukupni prihodi s 37,5 na 52,7 milijuna eura. Imovina je gotovo udvostručena, s 33,3 na 61,2 milijuna eura, dok je kapital povećan s 22,2 na 45,2 milijuna eura.

Klara je iskazala gotovo devet milijuna eura neto dobiti, prema 2,5 milijuna godinu prije.

Iza tih promjena stoji reorganizacija grupe Čakovečki mlinovi. Klari su u listopadu 2025. pripojene pekarske cjeline NewMip-a i Čakovečkih mlinova, odnosno pogoni u Sisku, Našicama, Čakovcu i Oroslavju.

Ovogodišnji rezultati pokazuju trošak povezivanja proizvodnje. Financije.hr u srpnju je objavio da su Klarini prihodi u prvom polugodištu porasli 36,3 posto, na 27,5 milijuna eura, ali je dobit pala s 853.200 na 20.600 eura. Troškovi osoblja povećani su gotovo 58 posto, a ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu premašila su 11 milijuna eura.

Istodobno se provodi povlačenje dionica sa Zagrebačke burze. Kako je Financije.hr izvijestio 12. listopada, odluka je upisana u sudski registar, a društvo je najavilo podnošenje zahtjeva burzi. Pravična naknada za dioničare koji su glasali protiv odluke utvrđena je na 99,49 eura po dionici.

Pan-peku pali prihodi, rashodi porasli

Pan-pek je u srpnju 2025. preuzeo poljski Inter Europol, kupivši cjelokupan udio od fonda kojim upravlja poljski Enterprise Investors, vlasnik Studenca. Kupac je tada istaknuo proizvodne pogone u Zagrebu i Đakovu te mrežu od više od 70 vlastitih prodavaonica.

Pan-pek je najavio da novi vlasnik otvara mogućnosti ulaganja u proizvodnju, prodaju i distribuciju.

Godinu je završio s pogoršanjem rezultata. Prema CompanyWallu, prihodi su pali 4,9 posto, s 53,9 na 51,2 milijuna eura, a rashodi porasli 4,1 posto, na 53,9 milijuna eura. Nakon prethodne dobiti od 1,4 milijuna eura, iskazan je neto gubitak od 2,4 milijuna eura.

Broj zaposlenih smanjen je sa 709 na 672. Prosječna mjesečna bruto plaća povećana je sa 1.537 na 1.634 eura.

Promijenjena je i struktura obveza. Kratkoročne su porasle s 13,7 na 29,1 milijun eura, a dugoročne smanjene s 20,2 na 5,8 milijuna eura. Kapital društva na kraju godine iznosio je 157.265 eura, prema 3,6 milijuna godinu prije. Za objašnjenje uzroka tih promjena potrebno je detaljnije financijsko izvješće društva.

Dubravica zadržala visoku maržu, Pekar Tomo ubrzao rast

Dubravica je prošlu godinu završila s 32,3 milijuna eura prihoda, gotovo jednako kao 2024. Rashodi su povećani 2,3 posto, na 26,1 milijun eura, a neto dobit pala je 10,2 posto, na pet milijuna eura.

Unatoč padu, od svakih sto eura prihoda zadržala je približno 15,6 eura neto dobiti, proizlazi iz izračuna prema podacima CompanyWalla. Tvrtka je povećala kapital s 33,7 na 38,8 milijuna eura, a dugoročne obveze smanjila s 3,5 na 1,6 milijuna eura. Broj zaposlenih smanjen je s 415 na 406, uz rast prosječne bruto plaće s 1.585 na 1.787 eura.

Pekar Tomo iz Vinkovaca ostvario je najveći rast prihoda među pet promatranih tvrtki. Povećani su 27,3 posto, sa 58,1 na 73,9 milijuna eura. Rashodi su rasli nešto brže, za 28,6 posto, pa je dobit povećana skromnijih 6,7 posto, na nešto više od tri milijuna eura.

Prema CompanyWallu, broj zaposlenih povećan je sa 67 na 79, a prosječna bruto plaća s 1.243 na 1.467 eura. Kapital je porastao s 4,6 na 6,9 milijuna eura, dok su ukupne kratkoročne i dugoročne obveze smanjene s približno 3,1 na 1,6 milijuna eura.

Vinkovački Pekar Tomo posluje pod brendom Pekar, a među suvlasnicima su Tomislav Radić i Bosiljko Stanić, javnosti poznatiji kao vlasnik trgovačkog lanca Boso.

Proizvodima opskrbljuje trgovačke lance i ugostitelje, razvija trgovačke robne marke te izvozi u više od 25 zemalja, a prema Fini, s 49,4 milijuna eura izvoza u 2025. najveći je izvoznik u pekarskoj djelatnosti. Izvoz mu je činio približno dvije trećine ukupnih prihoda.

Hrvatsko pekarsko tržište okuplja velik broj proizvođača, uz snažnu koncentraciju prihoda među vodećima. Deset najvećih poduzetnika ostvaruje 52,6 posto prihoda djelatnosti u kojoj posluje 912 poduzetnika. Među njima postoje znatne razlike u načinu poslovanja i konkurentskog nadmetanja.

Rezultati sektora pokazuju koliko je zahtjevno ta ulaganja pretvoriti u veću zaradu. Na svakih sto eura prihoda pekarima je u 2025. ostalo približno 4,75 eura neto dobiti, prema 6,11 eura godinu prije. Novi vlasnici i povezivanje pogona donose kapital i mogućnost većih narudžbi. Poslovni uspjeh tih poteza ovisit će o tome koliko će proizvođači uspjeti iskoristiti kapacitete i zadržati zaradu nakon troškova proizvodnje, dostave i prodaje.