UMFO: Zakonske izmjene značajno će proširiti mogućnosti ulaganja

Zakonske izmjene značajno liberaliziraju i šire mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova (OMF), što bi u dužem roku trebalo uvećati i mirovinsku štednju, rečeno je na konferenciji za medije Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), pri čemu je posebno apostrofirana mogućnost izravnog ulaganja u nekretnine.

S 1. siječnjem 2024. na snagu su stupile i izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, a iako se još čekaju pojedini pravilnici pa se o dosta stvari ne može govoriti, predsjednik UMFO-a Petar Vlaić je izdvojio neke od najbitnijih novosti, prenosi Hina.

Istaknuo je izjednačavanje zaštitnog dodatka na mirovinu na 27 posto i za članove koji će mirovinu dobivati iz prvog i drugog stupa. “Na taj će se način mirovine iz drugog stupa povećati za 6,75 posto. Mislimo da je zakonodavac tu napravio vrlo pozitivnu stvar, a to je ujedno i pokazatelj da on želi da drugi stup ostane i da vjeruje u njegovu budućnost”, ocijenio je Vlaić.

Također, jedna od novosti je i da se mogući iznos jednokratne isplate ušteđenih sredstava iz drugog stupa, odmah po odlasku u mirovinu, povećava na 20 posto, s ranijih 15 posto. Kao “jako bitno i pozitivno” Vlaić je naglasio i što su liberalizirani limiti ulaganja.

Rekao je da su fondovima između ostalog važne nekretnine, u koje se dosad nije moglo ulagati, a koje bi trebale predstavljati “zaštitu pred inflacijom”. Kao vjerojatno je najavio “seljenje” dijela ulaganja iz obveznica upravo u nekretnine. Otkrio je da se razmišlja o ulaganju u poslovne nekretnine, logističke, možda i komercijalne nekretnine poput šoping centara, u budućnosti vjerojatno i u stambene nekretnine, no naravno i u nekretninske fondove te dionice nekretninskih tvrtki. Konkretno, kada je riječ o modelu koji bi trebao generirati prinose, fondovi bi nekretnine kupovali i potom iznajmljivali.

Između ostalog, Vlaić je vrlo bitnim izdvojio i povećanje limita za ulaganje u fondove rizičnog kapitala, a također, povećavaju se i limiti koji će omogućiti i značajnija ulaganja u hrvatske kompanije. Zakonskim izmjenama se propisuje i obveza ulaganja do pet posto neto imovine OMF-ova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s državnim jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo.

Prema podacima Hanfe, neto imovina OMF-ova na kraju 2023. iznosila je 20,23 milijarde eura, što je više za 2,7 milijardi eura ili 15,3 posto u odnosu na kraj 2022. godine. Govoreći o “rekordnoj” prošloj godini, Vlaić je istaknuo da ta imovina predstavlja 28 posto hrvatskog BDP-a, a da su OMF-ovi do sada svojim članovima zaradili osam milijardi eura.

Kada je riječ o prošlogodišnjem povećanju imovine za 2,7 milijardi eura, od toga 1,7 milijardi eura čine prinosi, naglasio je Vlaić, dodajući da je rezultatima doprinos dao i pozitivan makroekonomski okvir u Hrvatskoj, ali i u Europi te šire.

Vlaić je naglasio i značajnu diverzifikaciju portfelja OMF-ova, pa je tako primjerice u hrvatske državne obveznice prije pet godina bilo uloženo oko 68 posto imovine, dok danas to iznosi oko 51 posto. Razlog pada tog udjela je i što su u međuvremenu počeli padati prinosi na te obveznice, pa se pribjeglo ulaganju i u druge vrste imovine.

S druge strane, poraslo je ulaganje u hrvatske dionice, koje trenutačno ukupno iznosi oko tri milijarde eura, a po Vlaićevim riječima OMF-ovi su daleko najveći pojedinačni imatelji tog vida imovine.

Po pitanju godišnjih prinosa Mirexa, oni su nominalno za kategoriju A iznosili 14,9 posto, a realno 9,9 posto. Godišnji prinos fonda B iznosio je 10,2 posto nominalno, a 5,4 posto realno, a Mirexa C četiri posto nominalno, dok je realno zabilježen pad za 0,48 posto, što je posljedica i visoke inflacije u prošloj godini, rekao je Vlaić. Kada je riječ o fondu B, ovo mu je treći najbolji rezultat od osnivanja 2002. godine, a u njemu se nalazi oko 89 posto ukupne imovine članova, odnosno 18 milijardi eura, naveo je.

Na konferenciji su izneseni i podaci o stanju osobnog računa osiguranika s prosječnom plaćom od 1.630 eura bruto, koje je s krajem 2023. u prosjeku iznosilo 22.700 eura, pri čemu iznos uplaćenih doprinosa tijekom 20 godina u prosjeku iznosi 13.700 eura, a ostvarena zarada 9.000 eura. Vlaić je iznio i podatke o sustavu dobrovoljne mirovinske štednje, u kojem se nalazi 443.000 građana, pri čemu neto imovina fondova na kraju prosinca 2023. doseže 1,3 milijarde eura.