Široko je rasprostranjen i točan dojam da je Europa uvelike ovisna o Kini što pokazuje i zabrinjavajući podatak o trgovinskom manjku od milijarde eura na dnevnoj razini.
Zatim, tu je i situacija oko rijetkih zemnih metala koje u velikoj mjeri kontrolira Kina i bez kojih Europska unija (EU) teško može ojačati obrambenu industriju ili ostvariti zelenu tranziciju.
Unatoč tome, često se previđa da i Kina, premda snažno radi na tehnološkoj samodostatnosti, i dalje ovisi o europskim tvrtkama u nekoliko ključnih gospodarskih područja.
Dok rastu trgovinske napetosti između dvije strane i Kina ima petogodišnji razvojni plan kojim do 2030. želi izrazito povećati vlastite tehnološke kapacitete, europska strana također ima polugu u globalnom natjecanju s Kinom.
Druga je priča može li se ta poluga snažnije iskoristiti, odnosno je li ipak pametnije izbjeći igru osvećivanja i nastojati u datim okolnostima na najbolje izvediv konstruktivan način iskoristiti karte u rukavu.
Tim više jer stručnjaci procjenjuju da bi u nekoliko godina Kina mogla u tehnološkom smslu znatno unaprijediti samodostatnost.
Pa koja su to području kojima EU ima prednost nad Pekingom?
Prvo su poluvodiči. U tom segmentu EU ima pravi dragulj, a to je nizozemska tvrtka ASML čija je tržišna vrijednost najveća ikad za jednu europsku tvrtku. Naime, tržišna kapitalizacija joj je prešla 630 milijardi eura.
ASML praktično ima monopol na strojevima za proizvodnju naprednih čipova koji se koriste u umjetnoj inteligenciji i električnim automobilima.
Kinesku ovisnost o toj tvrtki već su iskorištavali SAD i Nizozemska ograničavanjem prodaje tehnologije Pekingu. No, Kina ipak može kupiti manje napredne ultraljubičaste litografske strojeve u kojima ASML drži 90 posto svjetskog tržišta.
Kina ima plan početi proizvoditi vlastite čipove od 2028. godine, a da pritom ne mora koristiti strojeve ASML-a, no ipak bi prije toga morali naučiti od ASML-a kako se to radi, kaže za Euronews stručnjak Sam Goodman iz Martens centra za europske studije u Bruxellesu.
Osim toga, održavanje i popravak postavljene opreme u Kini još uvijek donosi značajne prihode europskim dobavljačima.
Foto: Hina/Reuters, srpanj 2023.
Restrikcije na europski izvoz u Kinu u ovom segmentu bi mogle ozbiljno naštetiti Kini, no isto tako i prihodima ASML-a.
Drugo područje je aeronautika.
Kineski uskotrupni zrakoplov Comac C919 odgovor je na putničke avione koje proizvode Boeing i Airbus, no dobavni lanac za njegovu proizvodnju ostaje snažno ovisan o europskim tvrtkama.
To uključuje francuski Safran koji proizvodi motore, njemački Liebherr Aerospace koji isporučuje sustave kabinskog tlaka te talijanski Avio Aero koji proizvodi kućište motora.
“Bez sudjelovanja tih tvrtki Kina ne bi imala program razvoja civilnog zrakoplovstva. To je područje vrlo složeno i zahtijeva visoke sigurnosne standarde. Treba puno vremena da bi se razvila tehnologija u tu svrhu”, ističe Goodman.
No i tu bi korištenje kineske ovisnosti kao oružja naštetilo europskim proizvođačima.
Inače, Airbus u Kini drži 55 posto tržište s prodanih oko 2.200 zrakoplova.
Farmaceutska industrija i biotehnologija također je područje u kojemu EU dominira nad Kinom.
U 2024. tvrtke u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj u tim sektorima su ostvarile dvostruko više patenata no Kina.
Posebice se to odražava na tržištu cjepiva gdje europske tvrtke drže 51 posto svjetskog tržišta.
No, u razdoblju od 2020. do 2024. kineska ulaganja u istraživanje i razvoj u tim područjima bila su dvostruko veća od europskih.
Neke tvrtke iz EU-a, poput njemačkog Bayera ili francuskog Sanofija, ušle su u partnerstva u istraživanju i razvoju s Kinezima kako bi imali koristi od kineskih ulaganja te smanjili troškove proizvodnje.
Goodman smatra da od takvih partnerstava uvijek više profitira kineska strana.
Europske tvrtke kao što su Siemens Healthineers i Philips ostaju globalni lideri u proizvodnji medicinske opreme, primjerice magnetske rezonance.
U automobilskoj industriji kineski lideri BYD i Chery također ovise o europskim tehnološkim dostignućima što uključuje čipove iz njemačke tvrtke Infineon, nizozemske NXP i francusko-talijanske STMicroelectronics.
No, u tom sektoru ima dosta međuovisnosti jer EU ovisi o drugim regijama, uključivo Kini, u pakiranju, sklapanju i testiranju, a prošlogodišnji spor oko nizozemske Nixperie, koja je u vlasništvu kineskog Wingtecha, dobro je razotkrila stanje stvari.
Konačno, u robotici i kvantnoj tehnologiji EU ima suverenu poziciju u smislu da isporučuje dijelove koji omogućuju da se roboti pomiču. Tu se ističu švedski Ewellix i njemački Rexroth.
“Zbog toga vodeće kineske tvrtke za humanoidnu robotiku ne objavljuju ništa o svojim dobavnim lancima”, tvrdi Goodman.
Pročitajte još:
U kvantnom računarstvu Kinezi žele raditi s Europom kako bi ostvarili svoje ciljeve u industriji i komercijalizaciji.
No, europske zemlje su dosta oprezne i podijeljene oko vrijednosti suradnje s Kinom jer se kvantno računarstvo smatra novim tehnološkim iskorakom nakon ekspozije umjetne inteligencije.
Nijemci, Nizozemci i Francuzi imaju vrlo stroge izvozne kontrole materijala koji bi Kinezi mogli koristiti za kvantno računarstvo. S druge strane, neke španjolske i talijanske tvrtke imaju aktivne projekte s Kinezima na tom području.
“Dok EU nema jedinstveni pristup Kina će to koristiti”, ustvrdio je Goodman.
