Europsko tržište rada suočava se s velikim nedostatkom radnika u obrazovanju, zdravstvu i informacijsko-komunikacijskom sektoru, dok poslodavci znatno lakše pronalaze zaposlenike za jednostavnije i rutinske poslove. Pokazala je to analiza Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja je obuhvatila 27 europskih zemalja.
Najteže je pronaći nastavnike, a slijede zdravstveni djelatnici i IT stručnjaci. Među zanimanjima s izraženim manjkom radne snage nalaze se i medicinski tehničari, dio sestrinskog osoblja te stručnjaci za poslovanje i administraciju.
Nastavnici su među pet najteže popunjivih zanimanja u 13 zemalja, dok se zdravstveni i IT stručnjaci u toj skupini pojavljuju u 12 država. S druge strane, najlakše je zaposliti fizičke radnike, pomoćne radnike, pomoćno osoblje u pripremi hrane, prodavače i radnike na montaži.
Jedan od glavnih razloga nedostatka zdravstvenih djelatnika jesu loši uvjeti rada. Predstavnici europskih zdravstvenih organizacija upozoravaju na preopterećenost, velik broj pacijenata po medicinskoj sestri, niske plaće, ograničene mogućnosti napredovanja i sve češće probleme s profesionalnim sagorijevanjem.
Slična je situacija i u obrazovanju, gdje se od nastavnika očekuje sve više administrativnog posla, prilagodba digitalnim alatima i veća odgovornost za dobrobit učenika.
Potražnja za IT stručnjacima raste zbog ubrzane digitalizacije, iako bi razvoj umjetne inteligencije u budućnosti mogao smanjiti potrebu za dijelom radnika, posebno na početnim pozicijama.
Ipak, stanje nije jednako u svim europskim državama. Primjerice, Španjolska ima izražen manjak pomoćnih radnika u pripremi hrane, iako se to zanimanje u većem dijelu Europe relativno lako popunjava.
U Norveškoj je teško pronaći fizičke radnike, dok je u Francuskoj problem nedostatak pomoćnih radnika.
Prema OECD-u, razlike ovise o gospodarskoj strukturi pojedinih država, plaćama, dostupnosti obrazovanja i ponudi potrebnih vještina. Europska tijela za zapošljavanje upozoravaju da nedostatak radne snage više nije samo privremeni problem, već sve više postaje strukturni izazov povezan s demografskim promjenama, neusklađenošću znanja i potreba poslodavaca te slabijom mobilnošću radnika.
Rješenje se, smatraju stručnjaci, nalazi u kvalitetnijem obrazovanju i osposobljavanju, boljim uvjetima rada te učinkovitijem povezivanju radnika s poslovima u kojima nedostaje zaposlenih.
Slični trendovi vidljivi su i u Hrvatskoj. Prema preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2025. i 2026. godinu, među zanimanjima za kojima postoji najveća potreba nalaze se liječnici, medicinske sestre, farmaceuti, odgojitelji, inženjeri građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva te IT stručnjaci.
Pročitajte još:
Nedostaje i kvalificiranih radnika u obrtničkim i ugostiteljskim zanimanjima, poput zidara, tesara, bravara, kuhara i konobara. Istodobno, na tržištu postoji višak pojedinih ekonomskih i administrativnih profila, što upućuje na neusklađenost obrazovnog sustava i potreba poslodavaca.
Hrvatski podaci tako potvrđuju širi europski trend: najveći problemi nisu samo u nedostatku radnika, nego i u nedostatku ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama.













