Protekle godine, kako pokazuju preliminarni podaci Eurostata, opskrba prirodnog plina i energije iz obnovljivih izvora porasla je u odnosu na 2024. dok je kod ugljena i naftnih proizvoda došlo do pada.
Nakon snažnog pada u 2023. godini opskrba plinom porasla je drugu godinu zaredom te je na godišnjoj razini u 2025. porasla za 2,3 posto iznosivši 13,1 milijuna teradžula.
Kod obnovljivih izvora došlo je do godišnjeg rasta od 1,4 posto na 11,5 milijuna teradžula unatoč osjetnom padu u segmentu hidroenergije što je bio i glavni razlog zbog kojega je blago smanjena proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora.
Kod nuklearne energije zabilježen je blagi rast isporuke za 0,2 posto na 650.648 gigavat-sati (GWh).
U slučaju ugljena trend pada se nastavio, pa je tako kod lignita iznosio 7,7 posto na 184.741 kilotona, a kod antracita 3,2 posto na 107.072 kilotona. U oba slučaja radi se o najmanjim godišnjim količinama od 1990. otkako se vode statistike za taj segment.
Izvor: Eurostat
Kod naftnih proizvoda opskrba na razini EU-a iznosila je 448.656 kilotona naspram brojke od 461.732 kilotona iz prethodne godine.
Obnovljiva energija ostala je u EU najveći pojedinačni izvor za proizvodnju električne energije na koji je otpadalo 47,2 posto. Ukupno je to iznosilo 1,33 milijuna GWh što je na godišnjoj razini značilo blagi pad od 0,5 posto.
Pritom je, osim pada u proizvodnji iz hidroenergije, došlo i do manjeg pada u proizvodnji iz vjetroelektrana, no to je u velikoj mjeri kompenzirano isporukom struje iz solarnih elektrana za gotovo 20 posto.
Iz fosilnih goriva proizvedeno je 3,2 posto više struje no u 2024. godini. Time je doprinos proizvodnji iz tog izvora iznosio 29,6 posto ili 0,83 milijuna GWh.
Čak 88 posto plina došlo je iz uvoza.
U zadnjih 35 godina EU se sve više oslanjao na uvoz plina dok je padala domaća proizvodnja. Prošle godine je porasla za 10,8 posto količina bioplina ubačena u sustav, no to je još uvijek zanemariva količina zbog čega je malo vjerojatno da bi mogao kompenzirati bilo kakav eventualni manjak prirodnog plina u skoroj budućnosti.
Pročitajte još:
- Hrvatska na početku 2026. neto izvoznik struje, no to se od ožujka preokrenulo
- Vjetar i sunce prvi put prestižu proizvodnju električne energije iz plina. Je li riječ o privremenom trendu ili trajnoj promjeni energetskog tržišta?
- EU proizvodi tek 43 posto energije koju troši, obnovljivi izvori sve važniji
U razdoblju od 1990. do 2025. jednako je tako zabilježen i pad domaće proizvodnje u segmentu nafte i naftnih proizvoda te je raslo oslanjanje na uvoz.
Nuklearne elektrane proizvele su u 2025. 0,2 posto više električne energije no u 2024. godini s ukupnim doprinosom od 23,2 posto ili 0,65 milijuna GWh.
