Sheinov prelazak iz dobiti u gubitak novi je pokazatelj kako se carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa prelijeva na poslovanje kompanija, cijene robe i globalne lance opskrbe. Posljedice se više ne vide samo u upozorenjima ekonomista: proizvođači automobila i poljoprivrednih strojeva zbrajaju milijarde dolara dodatnih troškova, trgovcima carine nagrizaju marže, a izvozno orijentirane industrije upozoravaju na pad narudžbi i moguća otpuštanja.
Shein je u prvom tromjesečju ove godine zabilježio gubitak od 99 milijuna dolara, nakon dobiti od 395 milijuna dolara u istom razdoblju lani. Na rezultat je utjecao i knjigovodstveni gubitak od 328 milijuna dolara, dok su poslovanje dodatno pogodile posljedice rata u Iranu.
Kompanija je ipak potvrdila da je ukidanje američkog carinskog izuzeća za male pošiljke usporilo njezinu prodaju u SAD-u. Shein zato razmatra podizanje cijena na američkom tržištu kako bi nadoknadio dio dodatnih troškova.
Riječ je o ukidanju takozvanog izuzeća de minimis, koje je omogućavalo da pošiljke vrijedne do 800 dolara uđu u SAD bez plaćanja carine. Na tom su modelu velik dio rasta temeljile platforme poput Sheina i Temua, koje kupcima izravno šalju golem broj pojedinačnih paketa male vrijednosti. Ukidanje izuzeća tako je pogodilo samu osnovu njihova poslovnog modela: jeftinu robu, niske troškove dostave i mogućnost izbjegavanja klasičnih uvoznih procedura.
Pomoć brazilskim izvoznicima
No pritisak carina odavno se ne zaustavlja na kineskim internetskim trgovinama. Kako je nedavno pisao Reuters, američke carine od 25 posto na dio brazilskog izvoza, koje su stupile na snagu 22. srpnja, obuhvatile su robu vrijednu između sedam i 11 milijardi dolara, uključujući poljoprivredne strojeve, proizvode od drva, etanol, odjeću i obuću.
Brazilska industrija obuće procjenjuje da bi joj izvoz ove godine mogao pasti 7,1 posto, a u Franci, jednom od središta tamošnje proizvodnje cipela, kompanije upozoravaju na moguća otpuštanja. Riječ je zasad o procjenama posljedica carina koje su tek uvedene, no brazilska vlada već je pripremila kreditni paket vrijedan oko 3,7 milijardi dolara za pomoć pogođenim izvoznicima.
Troškovi se istodobno gomilaju i unutar samog SAD-a. Proizvođač poljoprivrednih strojeva Deere prvotno je procjenjivao da će ga carine u fiskalnoj 2026. stajati oko 1,2 milijarde dolara prije oporezivanja. Nakon odluke Vrhovnog suda i povrata 272 milijuna dolara kompanija sada očekuje približno 900 milijuna dolara neto carinskih troškova.
Problem je tim veći što američki poljoprivrednici, pritisnuti niskim cijenama usjeva, visokim kamatama i većim troškovima proizvodnje, odgađaju kupnju traktora i kombajna te se češće odlučuju za rabljene strojeve i najam. Slaba potražnja nije, dakle, posljedica samo carina, ali novi nameti dodatno povećavaju troškove proizvođačima opreme u trenutku kada njihovi kupci već štede.
General Motors seli proizvodnju iz Meksika
Automobilska industrija pokazuje da se velike kompanije mogu prilagoditi, ali uz visoku cijenu. Američki General Motors procjenjuje da će mu carine ove godine smanjiti dobit za 2,5 do 3,5 milijardi dolara. Kako bi ublažio njihov učinak, dio proizvodnje premješta iz Meksika u američke tvornice.
Kompanija će od 2027. u SAD-u proizvoditi Chevrolet Equinox i Blazer te povećati proizvodnju kamioneta, iako će preseljenje proizvodnje, zajedno s većim izdacima za softver, donijeti između milijardu i 1,5 milijardi dolara dodatnih troškova.
GM je ipak u drugom tromjesečju povećao temeljnu dobit za 30 posto, na 3,9 milijardi dolara, zahvaljujući snažnoj prodaji skupih SUV-ova i kamioneta. Njegov primjer pokazuje da carine ne moraju nužno srušiti dobit kompanije koja ima dovoljno velike marže i mogućnost povećanja cijena, ali mijenjaju investicijske odluke i lokaciju proizvodnje.
Carinski račun stiže i proizvođačima medicinske opreme. Britanski Smith & Nephew, koji proizvodi ortopedske implantate, kiruršku opremu i materijale za liječenje rana, procjenjuje da će ga carine ove godine stajati oko 60 milijuna dolara, u usporedbi sa 17 milijuna dolara prošle godine. Riječ je o očekivanom trošku, a kompanija zbog njega zasad nije smanjila poslovne prognoze.
Podaci ipak pokazuju da dodatnim nametima nisu izloženi samo automobili, odjeća i jeftina potrošačka roba nego i proizvodi kod kojih je mogućnost brzog pronalaženja jeftinijeg dobavljača znatno više ograničena.
Neizvjesnost u farmaceutskoj industriji
Još veća neizvjesnost nadvila se nad farmaceutsku industriju. Trump je najavio da bi proizvođači generičkih lijekova koji ne presele proizvodnju u SAD od kolovoza 2028. mogli biti suočeni s carinom od 100 posto, a godinu poslije i stopom od 200 posto.
Nakon te najave dionice švicarskog Sandoza pale su oko tri posto. Kompanija 22 posto prodaje ostvaruje u Sjevernoj Americi, ali ondje gotovo da nema vlastitu proizvodnju.
Budući da bi se te carine trebale početi primjenjivati tek za dvije godine, zasad nije riječ o ostvarenim carinskim troškovima, nego o reakciji tržišta i poslovnoj neizvjesnosti.
Pritisak na preseljenje farmaceutske proizvodnje politički se opravdava smanjivanjem ovisnosti o Kini i Indiji. Međutim, generički lijekovi čine više od 90 posto lijekova koji se prodaju u SAD-u, a njihove su marže znatno niže od onih kod patentiranih lijekova. Trošak gradnje novih američkih pogona zato bi se mogao preliti na cijene ili dovesti do povlačenja pojedinih jeftinih lijekova s tržišta.
Pročitajte još:
Carine pogađaju i američke trgovce koji velik dio odjeće, obuće i kućanskih proizvoda nabavljaju u Aziji. Lancu robnih kuća Macy’s u prvom su tromjesečju smanjile bruto maržu za 0,3 postotna boda. Iako je kompanija nakon tromjesečnih rezultata povisila godišnju prognozu, upozorila je da carine i gospodarska neizvjesnost i dalje stvaraju pritisak na poslovanje. Trgovci pritom mogu birati između nekoliko neugodnih opcija: preuzeti trošak na sebe, pritisnuti dobavljače, smanjiti ponudu ili povećati cijene kupcima. Dosadašnji primjeri zato pokazuju različite posljedice iste politike.
Velike kompanije s većim maržama dio udara još mogu apsorbirati ili prebaciti na kupce, dok su izvoznici, manji proizvođači i sektori s niskim maržama znatno ranjiviji. Konačni račun carinskog rata zato neće platiti samo uvoznici nego i radnici, dobavljači i potrošači.
