Premda je pritisak na rast cijena hrane popustio u eurozoni, ekonomisti upozoravaju da ekstremne vrućine ovoga ljeta sada predstavljaju novu prijetnju koja se može odraziti u rastu cijena u supermarketima iduće godine te da klima sada može imati veći negativni učinak no iranski sukob.
“Mislimo da će ovoljetni valovi vrućine imati veći učinak na cijene iduće godine no rat”, navodi se u izvješću koje je pripremila konzultantska tvrtka Oxford Economics.
To upozorenje dolazi nakon što su ranije ove godine stizale ocjene kako će veće cijene nafte i umjetnog gnojiva zbog napada na Iran i stanja u Hormuškom tjesnacu potaknuti nove inflacijske pritiske.
No, ta je zabrinutost donekle popustila. Ekonomisti procjenjuju da veliki globalni šokovi oko cijena robe dolaze do potrošača obično kroz godinu dana.
Analitičari koji rade za Oxford Economics i Deutsche Bank očekuju da cijene hrane ponovno počnu rasti iduće godine.
Oxford Economics predviđa da će utjecaj viših cijena nafte i umjetnog gnojiva te poljoprivredne proizvodnje u idućih 12 mjeseci povećati cijene hrane u eurozoni za oko 0,5 postotna boda. To će se ranije osjetiti na svježim nego na prerađenim prehrambenim proizvodima.
No, sada su u igru ušle i vrućine koje mogu smanjiti urod. Procjena je da samo to može dodati jedan postotni bod na inflaciju cijena hrane što bi onda dovelo do toga da stopa inflacije kod hrane u 2027. bude tri posto.
Deutsche Bank pak očekuje da će, unatoč smanjenju cijena nafte i umjetnog gnojiva zadnjih tjedana, šok iz razdoblja od ožujka do lipnja povećati cijene hrane u eurozoni za 0,8 posto te u Ujedinjenom Kraljevstvu za 1,3 posto u idućoj godini što dodaje između 0,1 i 0,15 postotnih bodova na opću stopu inflacije.
Stopa inflacije kod cijena hrane je usporila u eurozoni s 2,5 posto godišnje u prosincu 2025. na 1,6 posto u lipnju ove godine. Lipanjska je najniža godišnja stopa rasta cijena hrane još od sredine 2021.
Pokazatelji upućuju da u ostatku ove godine ne bi trebalo doći do rasta cijena hrane.
Zato je Oxford Economics snizio procjenu inflacije kod prehrambenih proizvoda u ovoj godini na 2,1 posto.
“Ipak, mislimo da će rast cijena ponovno ubrzati, no s većim odmakom no što smo prije pretpostavljali”, kaže se u izvješću.
Dodaju da ovogodišnji utjecaj fenomena El Niño, za kojeg se očekuje da će biti snažan, može iduće godine rastu cijena hrane dodati jedan postotni bod, pa su digli prognozu za inflaciju u eurozoni u tom segmentu na tri posto.
Pritom bi se veći rast osjetio u prvoj polovici godine i onda popustio u drugih šest mjeseci.
Pročitajte još:
Prema analizi Europske središnje banke, toplinski val iz 2022. godine je u eurozoni povećao inflaciju cijena hrane za 0,78 postotnih bodova. Procjenjuju i da globalno zatopljenje može povećati globalnu prosječnu godišnju inflaciju cijene hrane do 2035. godine za 0,92 do 3,23 postotna boda.
U eurozoni najveći su efekti na jugu Europe.
