Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, ponajviše u tehnološkom sektoru, dok su cijene nafte oštro pale, četvrti dan zaredom.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u sedam sati u plusu 0,8 posto.
Pritom su, piše Hina, cijene dionica u Indiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 1,8 posto, dok su u Australiji blago pale. U Japanu se zbog praznika ne radi.
Najviše su jutros porasle cijene dionica proizvođača čipova jer se ulagači nadaju daljnjim velikim ulaganjima tehnoloških kompanija u razvoj umjetne inteligencije.
Proteklih je tjedana taj sektor bio pod pritiskom zbog rasprave o tome treba li usporiti razvoj umjetne inteligencije kako bi se spriječile zlouporabe tih sustava.
Pozitivno na tržišta utječe i pad cijena cijena nafte četvrti dan zaredom, što budi nadu da bi uskoro inflacijski pritisci u svijetu mogli popustiti.
I ovoga će tjedna u fokusu ulagača biti središnje banke, nakon što su prošloga tjedna američka i japanska povećale kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova. Ovoga tjedna zasjedat će čelnici švicarske, švedske i norveške središnje banke. Ne očekuje se povećanje kamata.
Pročitajte još:
No, analitičari vjeruju da će američki Fed nastaviti podizati kamatne stope kako bi spustio inflaciju prema ciljanoj razini od dva posto.
“Fed gotovo nikada nije stao na jednom povećanju kamata. S obzirom na snažan rast potrošnje u SAD-u, znatno iznad prosjeka, za očekivati je jačanje inflacije. Stoga Fed nema previše izbora nego obuzdati potražnju. Stoga očekujemo još dva povećanja kamata, u listopadu i prosincu”, pišu analitičari Bank of America u osvrtu na situaciju na tržištima.
3 Odgovora
Rast azijskih burzi potaknut čipnim dionicama pokazuje da će daljnja ulaganja u umjetnu inteligenciju vjerojatno neutralizirati pritiske na inflaciju uz padajuće cijene nafte.
Podizanje kamatnih stopa Fed-a u listopadu i prosincu vjerojatno će usporiti potrošnju i otežati daljnji rast tržišta, iako azijske burze trenutno bilježe porast.
Pad cijena nafte četvrti dan zaredom mogao bi smanjiti inflacijske pritiske, ali istovremeno će oslabiti profitabilnost energetskih poduzeća. Kako će središnje banke reagirati na takvu dvosmjernu dinamiku?