Vrijednost svjetske trgovine dosegnut će u ovoj godini rekordna 31,34 bilijuna eura, signalizirajući iznimnu otpornost unatoč kontinuiranim gospodarskim i geopolitičkim izazovima, navodi se u novom izvješću UN-a.
Vrijednost razmjene porast će u ovoj godini za 949,95 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 3,3 posto, pokazale su ažurirane procjene Konferencije UN-a za trgovinu u razvoj (UNCTAD). Pokretač rasta bit će trgovina uslugama čija će vrijednost ove godine porasti za 474,97 milijardi eura, odnosno za sedam posto.
Trgovina robom porast će oko dva posto i zadržat će se ispod razine iz 2022. godini kada je dosegnula najveću vrijednost otkada UNCTAD prati podatke. Ovogodišnji rezultati odražavaju otpornost trgovine, ali iduća godina obavijena je neizvjesnošću, upozoravaju u UNCTAD-u.
“Izglede za trgovinu u 2025. ograničavaju moguće promjene u američkoj politici, uključujući šire carine koje bi mogle poremetiti globalne lance stvaranja vrijednosti i utjecati na ključne trgovinske partnere”, tumače.
Zemlje bi na takve američke poteze mogle uzvratiti istom mjerom, prenosi Hina, što bi utjecalo na tvrtke i gospodarstva u čitavim nabavnim lancima.
“Sama prijetnja carinama stvara nepredvidivost, slabi trgovinu, ulaganja i gospodarski rast”, upozorio je UNCTAD.
Promjenama u američkoj trgovinskoj politici i višim carinskim barijerama vjerojatno su najviše izložene zemlje s velikim trgovinskim suficitom u razmjeni sa SAD-om. Prema podacima o robnoj trgovini u 2023., ta skupina obuhvaća Kinu s viškom od 265,98 milijardi eura, Indiju s 42,74 milijarde eura viška, EU koja je bilježila višak od 194,73 milijarde eura i Vijetnam s povećanjem od 99,74 milijarde eura.
Pročitajte još:
Mogući rizici prijete i drugim zemljama s viškom u razmjeni sa SAD-om, uključujući Kanadu i Japan gdje je iznosio po 66,49 milijardi eura, te Meksiko s rastom od 142,49 milijardi eura i Južnu Koreju gdje je iznosio 47,49 milijardi eura, iako bi carine trebale biti niže, uz sklopljene trgovinske sporazume.
Neizvjesnost u globalnoj trgovini stvara i kretanje tečaja dolara te promjene u makroekonomskoj politici, napominju u UNCTAD-u.
