Srbija povećava rezerve nafte ususret američkim sankcijama

Izdvajamo

Srbija dopunjava svoje rezerve sirove nafte i goriva te nastavlja pregovore sa Sjedinjenim Državama i Rusijom kako bi izbjegla američke sankcije svojoj naftnoj kompaniji NIS (Naftna Industrija Srbije), izjavila je ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović.

Gazprom Neft i Gazprom drže udjele od 50 posto odnosno 6,15 posto u NIS-u, dok Vlada Srbije ima 29,87 posto, a ostatak pripada malim dioničarima.

“Nastavljamo razgovore i sa SAD-om i s Rusijom kako bismo došli do rješenja”, rekla je Handanović.

Nakon američkih sankcija ruskom naftnom sektoru 10. siječnja 2025. godine, Gazprom Neft imao je 45 dana da izađe iz vlasništva nad NIS-om, koji upravlja jedinom srpskom rafinerijom nafte u Pančevu, nedaleko glavnog grada Beograda.

Srbija, povijesni saveznik Rusije, podnijela je službeni zahtjev američkom Ministarstvu financija za ukidanje sankcija na 90 dana kako bi joj se omogućilo da razmotri održivo rješenje koje bi osiguralo da sankcije ne utječu na NIS, piše Reuters. Međutim, još ništa nije riješeno.

Ako ne uspiju osigurati izuzeće, to će predstavljati veliki problem za uvoz nafte, jer NIS, koji opskrbljuje oko 80 posto domaćeg maloprodajnog tržišta sirovom naftom i plinskim derivatima, ne bi mogao uvoziti sirovu naftu preko Jadranskog naftovoda (JANAF)

“Srbija je radila na povećanju svojih zaliha goriva. Vlada ima dovoljno za opskrbu tržišta za najmanje tri mjeseca”, rekla je Djedović Handanović. Beogradska burza BELEX obustavila je 14. siječnja trgovanje dionicama NIS-a zbog uvođenja sankcija SAD-a.

Podsjećamo, NIS surađuje s Janafom i imaju sklopljen ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026. godine, priopćili su u siječnju 2025. iz Janafa.

Dodali su da su predstavnici nadležnih hrvatskih institucija u proteklom razdoblju kroz izravan kontakt s američkom administracijom, koja je svjesna geostrateške važnosti Janafa za energetsku sigurnost regije, surađivali na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje Društva.

U ponedjeljak je Janaf potpisao ugovore o transportu i skladištenju nafte s mađarskom energetskom grupom MOL. Janaf bi, prema tim ugovorima, do kraja prosinca 2025. trebao transportirati 2,1 milijun tona nafte. Trebao bi i skladištiti naftu na terminalu u Omišlju na Krku te na terminalu u Sisku, do kraja 2027. godine, piše SeeNews.

“Prema pojašnjenju medija, SAD neće ništa raditi protiv Srbije ako se Gazprom Neft povuče iz vlasništva NIS-a. Dakle, Srbija mora razmisliti želi li i može li riješiti taj problem, odnosno želi li prodati udio u NIS-u. To su vrlo osjetljive stvari gledajući s pozicije Srbije. Nisam siguran tko bi od Gazprom Nefta mogao preuzeti udio u NIS-u”, kazao je tada za Financije.hr energetski stručnjak Igor Dekanić.

“Što se tiče Janafa, on u ovom trenutku ima problem s opskrbom Srbije, ali pod istim ili sličnim sankcijama su i drugi kupci ruske nafte u središnjoj Europi. Janaf pak ima kapacitet koji može zadovoljiti potrebe tih zemalja. Zato bi on mogao imati koristi od toga, ali pitanje je na koji način. Janafu je u interesu imati zakupljen kapacitet, a nafta je, osim Srbiji, potrebna i Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj te mnogim drugim zemljama”, dodao je.

Pročitajte još:

Nathalie Rayes, američka veleposlanica u Hrvatskoj, izjavila je u siječnju da Rusija koristi svoj udio u dobiti od NIS-a za financiranje agresije na Ukrajinu i potkopavanje stabilnosti u Europi, prenosi Hina.

Sredinom siječnja ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je rekao da su Moskva i Beograd u kontaktu oko teme budućnosti NIS-a, a puna primjena sankcija treba nastupiti od 27. veljače 2025.