Rusija je stavila poslovanje Nestléa, njemačkog Metroa i francuskog Auchana pod privremenu državnu upravu, čime je proširila krug zapadnih kompanija nad čijom je imovinom Moskva preuzela kontrolu.
Najnoviji potezi dodatno su povećali zabrinutost među europskim kompanijama koje još posluju u zemlji, uključujući banke poput Raiffeisena i UniCredita.
METRO je potvrdio da je predsjedničkim dekretom od 27. rujna njegova ruska podružnica stavljena pod takozvanu privremenu prisilnu upravu. Upravljanje je preuzela ruska kompanija JSC Glavprodukt, dok je njemačka grupacija izgubila kontrolu nad svojim poslovanjem u zemlji.
„METRO više nema kontrolu nad METRO Rusijom i stoga je dekonsolidira iz financijskih izvještaja Grupe“, priopćila je kompanija. METRO navodi da analizira pravne mogućnosti koje su mu na raspolaganju te da će posljedice poteza ruskih vlasti uključiti u financijske rezultate za poslovnu godinu 2025./2026.
METRO u Rusiji posluje od 2001. godine i ondje je razvio mrežu veleprodajnih trgovina usmjerenih ponajprije na profesionalne kupce iz ugostiteljstva i maloprodaje. Rusko poslovanje godinama je bilo među značajnijim tržištima njemačke grupacije.
Pod državnu upravu stavljeno je i rusko poslovanje švicarskog prehrambenog diva Nestléa. Kompanija je potvrdila da su njezine aktivnosti u Rusiji obuhvaćene predsjedničkim dekretom te da je izgubila kontrolu nad lokalnim poslovanjem.
Nestlé je priopćio da pažljivo procjenjuje posljedice odluke te da mu je prioritet sigurnost zaposlenika i kontinuitet opskrbe potrošača osnovnim prehrambenim proizvodima.
135 europskih kompanija pod privremenom upravom
Kompanija je nakon ruske invazije na Ukrajinu još 2022. ograničila poslovanje u Rusiji, zaustavila nova ulaganja i oglašavanje te obustavila prodaju proizvoda koji nisu smatrani osnovnima. Nastavila je prodavati prvenstveno hranu za dojenčad, medicinsku i bolničku prehranu te druge osnovne prehrambene proizvode.
Privremena uprava obuhvatila je i poslovanje francuskog Auchana, piše Reuters.
Najnovija preuzimanja dio su znatno šireg procesa. Od početka ruske invazije na Ukrajinu pod različite oblike privremene uprave stavljeno je 135 kompanija povezanih sa stranim vlasnicima, većinom iz Europske unije.
Moskva taj mehanizam formalno predstavlja kao privremeno upravljanje, no za strane vlasnike njegova primjena znači gubitak kontrole nad lokalnim poslovanjem i imovinom.
Banke “neka se boje”
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da se pritisak proširi na europske banke koje još imaju značajno poslovanje u Rusiji. Među najizloženijima su austrijska Raiffeisen Bank International i talijanski UniCredit, koje od početka rata pokušavaju smanjiti svoje poslovanje u zemlji.
Na Reutersovo pitanje bi li te dvije banke mogle biti sljedeće, jedan visoki ruski dužnosnik odgovorio je: „Neka se boje.“
Izlazak zapadnih kompanija iz Rusije posljednjih je godina postajao sve skuplji i složeniji. Za prodaju njihove imovine potrebna su odobrenja ruskih vlasti, a Moskva je postupno povećavala obvezne popuste na vrijednost imovine i davanja koja kompanije pri izlasku moraju uplatiti u državni proračun.
Rusija je privremenu državnu upravu ranije primijenila i na poslovanja velikih zapadnih kompanija poput francuskog Danonea i danskog Carlsberga.
Pročitajte još:
Broj europskih kompanija koje su ostale na ruskom tržištu u međuvremenu se smanjuje. Association of European Businesses, udruženje stranih kompanija u Rusiji, prije godinu dana imalo je oko 400 članica, a sada ih je približno 330, navodi Reuters.
Za preostale europske kompanije izbor se sve više svodi na ostanak na tržištu uz mogućnost gubitka kontrole nad imovinom ili izlazak pod uvjetima i uz cijenu koju u velikoj mjeri određuje Moskva.
