Recipročne carine koje je nametnuo američki predsjednik Donald Trump izazvale su burne negativne reakcije diljem svijeta, no malo pomnije promotreno one bi mogle, barem na kraći rok, donijeti pozitivne učinke za europske potrošače.
Istina je da su burze uzdrmane te da je narasla neizvjesnost za tvrtke koje su uključene u globalne dobavne lance. Europska unija (EU) se suočila sa carinama od 20 posto na izvoz u SAD. Kina, Japan i Indija moraju podnijeti i veće brojke, dok su bolje od EU-a prošli Ujedinjeno Kraljevstvo, Brazil, Australija ili Turska.
No, dok izvoznici pripremaju načine kako se nositi s udarcem iz Washingtona europski potrošači mogu očekivati da će cijene nekih roba pojeftiniti, sve zahvaljujući dugogodišnjem trgovinskom višku u korist EU-a u razmjeni roba sa SAD-om.
Prema podacima Europske komisije, EU je izvezao u 2023. 503,8 milijardi eura vrijednu robu u SAD, a vrijednost uvezene robe bila je 347,2 milijarde eura.
Slika se mijenja kad se pogledaju brojke za sektor usluga. EU je uvezla američke usluge vrijedne 427,3 milijarde eura, a izvezla vrijednost od 318,7 milijardi eura, sve to ponajviše zahvaljujući američkim tehnološkim divovima.
Uglavnom, ostanu li stvari nepromijenjene europski proizvodi postaju 20 posto skuplji na jednom od najvažnijih tržišta za EU. Američki potrošači će morati platiti više za, primjerice, kolut talijanskog sira Parmigiano Reggiano popraćen bocom francuskog vina.
Europski automobili bi mogli biti posebno pogođeni jer već su ranije nametnute carine od 25 posto za taj sektor, a dodatno opterećenje ih može potpuno maknuti s američkog tržišta.
Zamjena europskog izvoza u SAD koji čini 12 posto ukupnog izvoza iz EU-a je praktično nemoguća preko noći.
Kako će potražnja u SAD-u vjerojatno slabjeti, zalihe robe bi mogle rasti u Europi i drugdje. To onda znači veću količinu robe dostupnu za domaće tržište, a to opet vodi ka mogućim popustima i snižavanju cijena za europske potrošače.
Na kraći rok situacija bi mogla navesti tvrtke da višak zaliha iskrcaju na domaćem tržištu potičući tako cjenovnu konkurenciju kroz popuste.
Istodobno, postoji mogućnost da u Europu dođe roba preusmjerena iz drugih velikih globalnih izvoznika kao što su Kina, Japan i Indija, također zbog američkih carina.
Drugim riječima, trgovinski šok može se pretvoriti u umjerene dezinflacijske pritiske u Europi, barem privremeno.
Europski višak u robnoj razmjeni sa SAD-om je uvelike koncentriran na nekolicinu sektora kao što su farmaceutska industrija, proizvodnja automobila, zatim pića, plovila i luksuzne robe.
Stoga bi europski potrošači mogli imati koristi od jeftinijih farmaceutskih proizvoda, automobila, odjeće, pa čak i hrane i pića.
Podsjetimo, jedan od ključnih pokretača inflacije u Europi bile su cijene energije, a u 2024. EU je uvezao energente vrijedne 700 milijardi eura, pa energetski sektor ima trgovinski manjak od 346 milijardi eura.
Američki proizvodi čine manji dio europske potrošačke košarice za razliku od obrnutog slučaja. Stoga bi se europski potrošači mogli naći dobitnicima na početku ovog trgovinskog rata, ocjenjuje Euronews.
Dobitnik zbog razvoja političke situacije u SAD-u mogla bi biti i europska znanstvena zajednica.
Naime, Europska komisija, kao i europski gradovi i sveučilišta, jasno su poručili da žele privući američke znanstvenike koji se suočavaju s poteškoćama u radu zbog politike nove američke administracije te su već poduzeti konkretni koraci u tom smislu.
“Sadašnje globalno ozračje je prilika da pokažemo kako Europa ostaje siguran prostor za znanost i istraživanje. Europa može i treba biti najbolje mjesto za posvećivanje znanosti, mjesto koje privlači i zadržava istraživače, kako europske tako i one iz drugih područja”, prenosi Politico riječi europske povjerenice za start-up tvrtke, istraživanje i inovaciju Ekaterine Zaharieve.
Pročitajte još:
Europska tijela trenutačno nude financijske poticaje za istraživače iz SAD-a koji se presele u Europu, a iznos za koji se može natjecati može se popeti čak do 4,5 milijuna eura.
Prošlog mjeseca je francusko sveučilište Aix Marseille objavilo program pod nazivom “Siguran prostor za znanost” koji predviđa financiranje od 16 milijuna dolara za privlačenje do 15 američkih znanstvenika čije je istraživanje zapriječeno ili ugroženo djelovanjem nove američke administracije.
