Očekuje se blagi rast u potražnji za građevinskim radovima u 2024.

Prošle godine građevinski sektor Njemačke našao se u problemima, pa su tako mnogi projekti iznenada zaustavljeni u pola gradnje jer su neki investitori prestali plaćati svojim graditeljima. Ekonomski stručnjak Luka Brkić smatra da je naivno misliti kako se situacija u Njemačkoj neće odraziti i na Hrvatsku.

O sektoru graditeljstva u Hrvatskoj razgovarali smo s Markom Mrazovcem iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), stručnim savjetnikom u HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva.

“U ovim izazovnim vremenima sektor graditeljstva susreće se s brojnim otvorenim pitanjima na čijem otklanjanu HUP, zajedno sa svojim članicama, radi intenzivno. Potražnja za građevinskim radovima i dalje je prisutna i očekuje se blagi rast i u 2024., koji uvjetuje više čimbenika”, rekao je Mrazovac.

“Najavljeni planovi daljnjeg ulaganja u infrastrukturu, javne nabave i obnove potresom pogođenih krajeva, te rast potražnje za radovima na izgradnji ili rekonstrukciji objekata u turizmu razlog su umjerenog optimizma”, dodao je.

Kaže da je u svrhu unaprjeđenja poslovanja sektora graditeljstva HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva dostavila brojne prijedloge i pokrenula procese kako bi se postojeći zakonodavni okvir poboljšao u korist sudionika sektora. Izdvojio je nekoliko tih prijedloga.

Naveo je da su potrebne izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima. Kaže da treba urediti pravo na razliku u cijeni u slučaju povećanja cijena troškova građenja, i to u pogledu jasnijeg određivanja polaznog vremena za praćenje rasta troškova, tako i preciznijeg definiranja primjene rasta troškova s obzirom na ugovorenu vrstu cijena, odnosno razlika u cijeni kod ugovaranja jediničnih cijena ili kod ukupno ugovorene cijene.

Pored toga, potrebno je ograničiti raspon rizika kod ugovaranja klauzule fiksna cijena na plus ili minus tri posto, u odnosu na važećih 10 posto.

“Rizik od 10 posto povećanja troška je nerazuman i negativan za gospodarstvo. Postojeće zakonske norme tu ostavljaju značajne nedoumice na štetu izvođača radova. Prijedlozi su podnijeti nadležnim ministarstvima i očekujemo da se isti s razumijevanjem razmotre i usvoje, budući da je važeća regulativa u vezi razlike u cijeni, kočnica mnogih aktualnih investicija, posebno u infrastrukturnim projektima s dužim trajanjem radova”, naglasio je Mrazovac.

Smatra da je bitna i dosljedna primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo te da nepoštovanje odredbi ugovora mora biti dovoljno čvrst i valjan razlog za isključenje potencijalnog ponuđača iz natječaja.

Ako se to ne bude radilo onda će se, po njegovom mišljenju, pogodovati značajnoj utaji poreza i povredi prava radnika na odgovarajući doprinos, posebice za mirovinsko osiguranje.

U odnosu na države članice Europske unije, hrvatski poslodavci u graditeljstvu nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju jer nisu doneseni nacionalni propisi koji detaljno uređuju nabavu građevinskih radova, osim Pravilnik o javnoj nabavi radova obnove od potresa. Naime, mnoge države članice Europske unije nacionalnim propisima uređuju samo nabavu radova do europskih pragova.

“U zakonu nije uređen postupak utvrđivanja primjerene cijene radova ispod koje ne bi trebalo prihvaćati ponudu, pa dolazi do ustupanja radova po cijeni koja je niža od primjerene odnosno niža od tržišne cijene, što je pogubno za hrvatsko gospodarstvo. Stvara se nelojalna konkurencija, u pravilu se fiktivnim dokazima ili obrazloženjima ponuditelja, naručitelja dovodi u obvezu prihvaćanja ponuda za koje je razvidno da nisu realne”, rekao je stručni savjetnik u HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva.

Jedan od glavnih problema s kojim se mnogi u građevinskom sektoru susreću je manjak lokalno dostupne radne snage. Iako je u određenoj mjeri nedostatak nadomješten uvozom stranih radnika, problem i dalje ostaje izražen.

Mrazovac vidi rješenje tog problema u izmjeni Zakona o strancima, kako bi se pojednostavio i ubrzao postupak ishođenja viza i dozvola za rad stranim radnicima. Osim toga, treba ulagati i u integraciju stranih radnika kako bi mogli naučiti hrvatski jezik i dobiti strukovno obrazovanje.

No, kaže Mrazovac, to ne znači da ne trebamo brinuti i o lokalnim radnicima.

“Potrebna je veća afirmacija građevinskih zanimanja i reforma strukovnog obrazovanja. Ipak, iako je situacija složena i puna izazova, ostaje umjereni optimizam u pogledu sektora graditeljstva i u prognozama za ovu godinu”, zaključio je.