Rastući protekcionizam i sve češći trgovinski sukobi u idućem bi desetljeću mogli osjetno zakočiti njemački izvoz industrijskih proizvoda, pokazuje studija konzultantske kuće Deloitte.
Prema toj analizi, njemački izvoz do 2035. trebao bi rasti prosječnom godišnjom stopom od 1,3 posto. To je znatno sporije nego u prethodnih deset godina, kada je rast iznosio 2,1 posto godišnje.
Glavni razlog slabijeg zamaha leži u padu potražnje s tržišta koja su Njemačkoj dugo bila među najvažnijima, prije svega iz Sjedinjenih Država i Kine.
Deloitte procjenjuje da bi njemački izvoz u SAD mogao padati prosječno 1,5 posto godišnje. Iako je riječ o negativnom trendu, on je ipak blaži nego što su analitičari te kuće očekivali prije godinu dana.
Ni izgledi za kinesko tržište nisu povoljni. Izvoz u Kinu, koja je donedavno bila drugi najveći trgovinski partner Njemačke, prema studiji bi se trebao smanjivati prosječnom stopom od 1,7 posto godišnje.
Za razliku od toga, trgovina unutar Europe trebala bi dobivati na važnosti. Francuska je već tijekom 2025. prestigla Kinu i postala drugi najveći trgovinski partner Njemačke, a autori studije očekuju da bi u dogledno vrijeme i Nizozemska te Ujedinjeno Kraljevstvo mogle premašiti Kinu po važnosti za njemački izvoz.
Pročitajte još:
Raste i značaj Poljske, kamo njemački izvoz povećava tempo za gotovo tri posto godišnje. Uz europska tržišta, studija vidi i veći prostor za rast u državama poput Indije, Brazila i Australije, gdje bi njemački izvoz mogao rasti između 3,9 i 4,7 posto godišnje.
U Deloitteu smatraju da bi Njemačka i Europska unija morale snažnije gurati trgovinske sporazume kako bi poduprle izvoz i prilagodile se novim okolnostima na svjetskom tržištu. Kao razlog za oprezni optimizam navode nedavno postignute sporazume, među ostalim s Indijom i državama Mercosura.
