Njemački graditelji traže 23 milijarde eura od vlade za rješavanje stambene krize

Gradnja, ilustracija, Foto: Freepik.com/WangXiNa

Pad stanogradnje u Njemačkoj mogao bi omesti oporavak gospodarstva i produbiti političke podjele, upozorile su udruge građevinskih tvrtki, zatraživši od vlade 23 milijarde eura kako bi se riješila stambena kriza.

Ekonomski institut DIW izvijestio je da očekuje nominalni pad obujma stanogradnje u ovoj godini za 5,4 posto, što bi samo za državu značilo pad poreznih prihoda za gotovo pet milijardi eura.

Sektor nekretnina godinama je bio temelj oslonac njemačkog gospodarstva, s otprilike petinom udjela u BDP-u i desetinom udjela u broju zaposlenih. Niske kamatne stope usmjerile su milijarde ulaganja u imovinu koja je imala status stabilnog i sigurnog ulaganja.

Situacija se drastično promijenila kada je Europska središnja banka (ESB) u srpnju 2022. počela podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju. Do rujna prošle godine podigli su ih za čak 4,5 postotnih bodova.

Nagli rast troškova zaduživanja okončao je pozitivno razdoblje u sektoru nekretnina. Brojne građevinske tvrtke postale su insolventne, dogovoreni poslovi su zaustavljeni, a cijene kvadrata padaju.

Njemačko vijeće stručnjaka za nekretnine procjenjuje da Njemačkoj trenutačno nedostaje 600.000 stanova. Vlada želi imati 400.000 novih stanova godišnje, ali priznaje da zbog usporavanja gradnje neće ostvariti taj cilj.

Udruge građevinskih tvrtki sada traže od države 23 milijarde eura godišnje kako bi se ublažila stambena kriza, prenosi Hina.

Novac bi se koristio za gradnju 100.000 socijalnih i 60.000 cjenovno pristupačnih stanova kako bi se zbrinuli radnici i izbjeglo osiromašivanje građana te otvorila nova radna mjesta u ključnom sektoru za gospodarstvo, navele su udruge.

“Ako se odmah ne poduzmu konkretne mjere, Njemačka će doživjeti efekt bumeranga od stambene krize koja će pogoditi cijelo gospodarstvo”, piše u zajedničkom priopćenju udruga, koje traže i niži standard gradnje kako bi se smanjili troškovi te ubrzali radovi.

6 Odgovora

  1. nisu do nedavno imali krizu stambenih kapaciteta, stanova je bilo dovoljno, čak je i Berlin bio poznat kao grad prepun praznih stanova.. veći je problem u primjeni zakona o nepovredivosti privatnog vlasništva, dakle ako vlasnik ne želi praznu nekretninu staviti na tržište najma/prodaje, nije bilo mehanizma da ga se na to prisili. Sada je tek frka jer su prisilili sve slobodne kapacitete na prijem ukrajinskih izbjeglica za državnu refundaciju..

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari