Njemački proizvođač kemikalija Evonik odbio je BASF-ovu ponudu za preuzimanje, vrijednu 10,3 milijarde eura, ocijenivši je preniskom, rekli su izvori bliski pregovorima, čije je informacije objavila Hina. BASF je ponudio oko 22,15 eura po dionici Evonika, naveli su izvori u ponedjeljak.
Prije objave vijesti o BASF-ovoj ponudi, dionice Evonika zaključile su prošli četvrtak trgovanje na 18,07 eura, da bi im u ponedjeljak cijena porasla za 2,4 posto i dosegnula 19,84 eura.
Cijena BASF-ovih dionica ostala je više-manje nepromijenjena nakon pada za 3,6 posto u petak kada je BASF objavio da s Evonikom ispituje teren o preuzimanju.
Iz BASF-a su pak u ponedjeljak rekli da zauzimaju “discipliniran” pristup i da neće komentirati cijenu jer se ona “temelji na potencijalu za sinergiju koji se može potvrditi samo uz sudjelovanje Evonika”.
Evonik i njegov najveći dioničar, zaklada RAG, odbili su komentirati situaciju.
BASF‑ova tržišna kapitalizacija iznosi 45,8 milijardi eura, dok je vrijednost Evonika trenutačno procijenjena na 9,2 milijarde eura, napominje Reuters. Paleta proizvoda Evonika uključuje visokotehnološku plastiku i dodatke stočnoj hrani, kao i sastojke za premaze i proizvode za kućanstvo.
BASF proizvodi inženjersku plastiku, superupijajuće polimere, vitamine i kemikalije za industrijsku primjenu. Gledajući iz geografske perspektive, kompanije baš i nisu previše komplementarne, napominje Reuters.
Objema kompanijama najveće je tržište Europa, a uprava BASF‑a obvezala se da će povećati udio u prihodu Azije i drugih regija.
Poslovanje kemijskog sektora u Europi trenutno pak trpi posljedice sve viših troškova energije i slabe potražnje.
Izvor iz BASF-a rekao je da se Evonikov portfelj dobro uklapa u poslovanje grupacije i nudi mogućnost smanjenja troškova putem sinergije. Preuzimanje bi ojačalo poslovanje u segmentu izravnog kontakta s kupcima i povećalo bi otpornost tvrtke, te istovremeno ublažilo ovisnost o europskom tržištu, dodao je izvor.
BASF je već godinama najveća svjetska kompanija prema prihodu od kemikalija, no titulu bi mu mogao oteti kineski Sinopec.
Pročitajte još:
U 2025. prihod grupacije BASF iznosio je 59,7 milijardi eura i bio je gotovo jednak prihodu Sinopecovog kemijskog segmenta, napominje Reuters.
Kratkoročno europskim proizvođačima kemikalija na ruku ide činjenica da poremećaji u opskrbi zbog američko-izraelskog rata protiv Irana znatno više opterećuju njihove azijske konkurente.
Poslovno okruženje izazovnije je no što je bilo barem u proteklih 25 godina, rekao je u lipnju izvršni direktor BASF‑a Markus Kamieth, istaknuvši da se svjetska bilanca industrijske moći pomiče prema Aziji.
