Njemačka brodarska grupacija Hapag-Lloyd najavila je uspostavu kopnenih koridora kroz Saudijsku Arabiju, kako bi ublažila utjecaj krize u Crvenom moru. Hapag-Lloyd planira do daljnjeg slati brodove duljim putem, oko Rta dobre nade.
“I dalje kontinuirano pratimo i analiziramo situaciju i čim se promijeni, čim tranzit ponovo bude siguran, usmjerit ćemo naše brodove kroz Crveno more i Sueski kanal”, stoji u priopćenju brodara.
Kopneni koridori za tranzit robe kroz Saudijsku Arabiju, ići će iz Džebel Alija, Dammama i Džubaila do terminala za usluge prekooceanskog prijevoza u Džedi.
„Cilj nam je ponuditi klijentima krizno rješenje kako bismo zaobišli blokadu dok se situacija u Crvenom moru ne normalizira“, navode u priopćenju, uz napomenu da u bliskoistočnoj regiji imaju 55 lučkih i 53 kopnena terminala.
Problem tranzita i opskrbe u Njemačkoj već imaju proizvođači kemikalija jer sirovine iz Azije putuju dulje.
Kemijskom sektoru Azija je važan dobavljač, a sirovine i ostali materijali stizali su do sada preko Crvenog mora.
„Moj odjel za nabavu trenutno mora uložiti tri puta više napora da nešto dobije”, rekla je Martina Nighswonger, izvršna direktorica i vlasnica tvrtke Gechem, koja se bavi pakiranjem kemikalija za velike industrijske klijente.
Istakla je da su već su smanjili proizvodnju tableta za pranje posuđa i toaletnih školjki jer ne mogu nabaviti dovoljno trinatrijevog citrata, kao ni sulfaminske i limunske kiseline. Kompanija je priopćila i da pokušava doskočiti problemu ranijim naručivanjem i prijelazom na zračni prijevoz. No, zračni transport nije trajno rješenje budući da se neke kemikalije ne smiju prevoziti zrakoplovom.
Udruga kemijske industrije VCI ističe da bi zastoji u proizvodnji trebali biti ograničeni na pojedinačne slučajeve, ali upozorava da kašnjenje uvoza preko Crvenog mora predstavlja dodatno opterećenje za već oslabljeni sektor, kojeg muče i visoke cijene energije i sirovina, naglasio je dužnosnik udruge VCI Henrik Meincke.
Pročitajte još:
„Posljedice su posebno vidljive u poduzećima srednje veličine koja proizvode fine i specijalne kemikalije”, rekao je glavni ekonomist VCI-ja, dodavši da te tvrtke često nabavljaju značajan dio sirovina u Aziji.
Osim kašnjenja, kompanije ističu i veće troškove goriva, budući da tankeri s ključnim sirovinama putuju oko 14 dana dulje, a ti se troškovi tek djelomično mogu prenijeti na kupce.
