Dubrovnik neće dugo ostati jedina hrvatska zračna luka u kojoj putnici tijekom zaštitnog pregleda mogu ostaviti tekućine i elektroničke uređaje u ručnoj prtljazi. Zračna luka Pula do kraja studenoga 2026. planira nabaviti i instalirati tri CT rendgenska uređaja standarda C3, a procjenjuje da bi nova tehnologija mogla dvostruko ubrzati prolazak kroz sigurnosnu kontrolu.
Zagreb i Split također prate razvoj te tehnologije, ali zasad nemaju konkretne rokove za njezino uvođenje. Njihovi postojeći sustavi zadovoljavaju sigurnosne standarde, a C3 uređaji za pregled ručne prtljage trenutačno nisu obvezni niti postoji zajednički europski rok do kojeg ih sve zračne luke moraju nabaviti.
Iz Zračne luke Pula potvrdili su za Financije.hr da do kraja studenoga planiraju nabavu i instalaciju triju C3 CT uređaja za pregled ručne prtljage.
„Konkretna dobrobit uvođenja ove tehnologije jest brži prolazak sigurnosnog pregleda. Procjena je da će u Zračnoj luci Pula to biti dvostruko brže, a time se povećava i zadovoljstvo i ugoda putnika”, naveli su iz pulske zračne luke.
Brži prolazak omogućuje se time što putnici prije pregleda ne moraju iz ručne prtljage vaditi tekućine i elektroničke uređaje. To, međutim, samo po sebi ne znači ukidanje ograničenja količine tekućine koju je dopušteno unijeti u zrakoplov. Putnici će i dalje morati provjeravati pravila koja vrijede u zračnoj luci iz koje putuju.
Pula je tijekom 2025. godine nabavila i traktore s roto-sitnilicama, rendgenski uređaj za teret, LED rasvjetu za stajanku, vozilo Follow Me, vozilo za obilazak perimetra i zaštitu od ptica te novu telefonsku centralu. Zračna luka nije navela pojedinačne vrijednosti tih ulaganja, kao ni procijenjenu vrijednost nabave triju CT uređaja.
Dubrovnik naručio šest uređaja
Prva hrvatska zračna luka koja je uvela C3 EDS CB tehnologiju bila je Zračna luka Ruđer Bošković u Dubrovniku. Kako je Financije.hr ranije objavio, dubrovačka zračna luka nabavila je šest uređaja za pregled ručne prtljage i šest skenera za zaštitni pregled putnika.
Prvi uređaj za pregled prtljage već je pušten u rad, a preostalih pet trebalo bi biti instalirano do početka prosinca. Ostvari li Pula najavljeni plan, do kraja godine dvije hrvatske zračne luke raspolagat će s ukupno devet C3 uređaja za ručnu prtljagu.
Za razliku od klasičnih rendgenskih uređaja, CT skeneri stvaraju trodimenzionalnu sliku sadržaja torbe, koju zaštitno osoblje može pregledavati iz različitih kutova. Detaljniji prikaz olakšava prepoznavanje sumnjivih predmeta i smanjuje potrebu za ručnim otvaranjem prtljage.
Split ostaje na postojećoj tehnologiji
Zračna luka Sveti Jeronim u Splitu trenutačno upotrebljava automatizirane linije s integriranim C2 EDS CB uređajima. U sustav za rukovanje predanom prtljagom ugrađeni su i rendgenski uređaji EDS Standard 3.
Postojeći sustav pregleda ručne prtljage, navode iz splitske zračne luke, dobro funkcionira, ima potreban kapacitet i zadovoljava sve propisane sigurnosne standarde. Uvođenje C3 opreme razmotrit će nakon isteka njegova životnog vijeka, pri čemu ostavljaju mogućnost nabave i neke naprednije tehnologije koja tada bude dostupna.
Split pritom navodi da je kapacitet uređaja standarda C2 i C3 jednak. Glavna prednost novijeg standarda, prema njihovu objašnjenju, nije veća brzina samog skeniranja, nego jednostavniji postupak za putnike jer tekućine ne moraju vaditi iz prtljage.
To nije nužno u suprotnosti s procjenom Pule o dvostruko bržem prolasku. Brzina cijele sigurnosne kontrole ne ovisi samo o radu rendgenskog uređaja, nego i o vremenu koje putnici potroše pripremajući prtljagu, broju ponovljenih pregleda i organizaciji čitave linije.
Zagreb prati razvoj bez odluke o ulaganju
Međunarodna zračna luka Zagreb također razmatra EDS CB uređaje standarda C3 u sklopu buduće modernizacije zaštitnog pregleda, ali nije navela je li donesena odluka o nabavi niti kada bi ona mogla uslijediti.
Iz MZLZ-a poručuju da će eventualno uvođenje ovisiti o kapacitetu zračne luke, rastu prometa, organizaciji putničkih tokova, regulatornim zahtjevima i potrebnim zahvatima na infrastrukturi terminala. Postojeći sustav, ističu, u potpunosti zadovoljava propisane sigurnosne standarde.
Nisu iznijeli ni procjenu vrijednosti mogućeg ulaganja. Trošak ovisi o broju uređaja, konfiguraciji linija, infrastrukturnim prilagodbama i pratećim sustavima, pa ga u ovoj fazi, tvrde u MZLZ-u, nije moguće utvrditi. Ne navode ni jedinstvenu procjenu broja obrađenih putnika na sat jer protočnost ovisi o organizaciji cijele sigurnosne kontrole i strukturi putničkog prometa.
Od triju zračnih luka kojima smo poslali pitanja, jedino je Pula iznijela konkretan broj uređaja i rok njihova uvođenja. Zagreb nije objavio iznos tehnoloških ulaganja tijekom posljednje dvije godine, dok se Split u odgovoru pozvao na projekt proširenja putničkog terminala vrijedan 60 milijuna eura, dovršen još 2019. godine.
Pročitajte još:
Iako od ZL Zadar nismo primili odgovore o novim ulaganjima, u intervjuu za Financije.hr iz studenoga 2025. direktor Josip Klišmanić naveo je da je Zadar iz NPOO-a financirao solarnu elektranu, jedinice za napajanje zrakoplova na stajanci te električnu opremu za opsluživanje putnika i zrakoplova. Istodobno je trajala prva, oko 15 milijuna eura vrijedna faza modernizacije terminala, dok su sva planirana proširenja bila procijenjena na približno 180 milijuna eura.
U hrvatskim zračnim lukama očito se ne oblikuje jedinstvena tehnološka mreža, nego svaka od njih donosi odluke prema starosti postojeće opreme, prometu, raspoloživom prostoru i mogućnostima financiranja.
