Može li se poslovni slom vidjeti u bilanci prije nego što bude prekasno?

Više od tisuću sudskih vještaka i procjenitelja okupit će se 2. i 3. listopada u Zagrebu, a među glavnim gospodarskim temama bit će procjene poslovnog neuspjeha, izgubljene dobiti, PDV prijevare, umjetna inteligencija i digitalni euro. Detalji programa ekskluzivno su podijeljeni s Financije.hr.

Financijski problemi poduzeća često postaju potpuno vidljivi tek kada tvrtka više ne može uredno podmirivati obveze, izgubi ključne kupce ili završi u sudskom postupku. No financijski pokazatelji probleme mogu otkriti znatno ranije, a upravo će procjena poslovnog neuspjeha, vrijednosti poduzeća i financijske štete biti među temama IX. Kongresa Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.

Više od 1.000 sudskih vještaka i procjenitelja iz više od 50 specijalnosti okupit će se 2. i 3. listopada u zagrebačkom hotelu Westin. Program uključuje više od 60 predavača, a raspravljat će se o temama koje sežu od financija i računovodstva do umjetne inteligencije, korupcije, građevinarstva, medicine i prometa.

Za poslovni sektor među zanimljivijim pitanjima bit će može li se iz financijskih izvještaja dovoljno rano prepoznati da se kompanija približava ozbiljnim poteškoćama.

Profesor Ivica Pervan s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu govorit će o procjeni vrijednosti poslovnog neuspjeha i pokazateljima financijskih poteškoća, odnosno o signalima koji mogu upozoravati da poslovanje ulazi u rizičnu fazu.

Takve analize posebno postaju važne kada poslovni problem preraste u spor. Sudski vještaci tada mogu biti pozvani utvrditi vrijednost kompanije, iznos nastale štete, izgubljenu dobit ili vjerodostojnost pojedinih financijskih podataka.

Kad poslovni problem završi na sudu

Financijska vještačenja mogu obuhvaćati niz pitanja, od procjene boniteta kupaca i poslovnih gubitaka do forenzičkog računovodstva i procjene vrijednosti poduzeća.

Ante Beus, sudski vještak za financije i računovodstvo, na kongresu će govoriti o financijskim sporovima, poslovnim procjenama i forenzičkom računovodstvu, ali i o sve važnijoj ulozi umjetne inteligencije te digitalnog eura.

Upravo se financijsko vještačenje nalazi na presjeku poslovanja i pravosuđa. Kada među kompanijama nastane spor oko neplaćenih obveza, prekida ugovora, izgubljene dobiti ili vrijednosti imovine, financijske brojke često postaju jedan od ključnih elemenata sudskog postupka.

Vještak pritom ne donosi odluku o tome tko je u pravu, već sudu daje stručno mišljenje o činjenicama za čije je razumijevanje potrebno specijalističko znanje.

To može uključivati financijske obračune, procjene vrijednosti kompanija i nekretnina, ali i analizu poslovnih transakcija kod sumnje na prijevare.

AI ulazi i u sudsko vještačenje

Jedna od tema kongresa bit će i korištenje umjetne inteligencije u radu sudskih vještaka. Profesor Vinko Belak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorit će o praktičnoj primjeni AI-ja u sudskim vještačenjima, posebno u računovodstvenim i ekonomskim analizama.

Istodobno se otvara pitanje koliko se na rezultate koje proizvode algoritmi uopće može osloniti u sudskom postupku i gdje treba povući granicu između tehnološkog alata i stručne procjene čovjeka.

O AI-ju, etici i vladavini prava govorit će i odvjetnica Ana Stanič, osnivačica i direktorica londonskog E&A Lawa, s naglaskom na granice korištenja umjetne inteligencije u sudnici.

Razvoj tehnologije tako pred sudske vještake stavlja dvostruki izazov. S jedne strane, AI može ubrzati obradu velikog broja financijskih dokumenata i podataka, dok s druge otvara pitanja pouzdanosti, transparentnosti i odgovornosti za rezultate takvih analiza.

Od PDV prijevara do digitalnog eura

U financijskom dijelu programa razmatrat će se i kružne PDV prijevare te promjene koje nove tehnologije donose financijskom sustavu.

Digitalni euro također ulazi u područje koje može postati relevantno za buduća financijska vještačenja, posebice ako novi oblik novca promijeni način evidentiranja, praćenja i dokazivanja pojedinih transakcija.

Širi program kongresa obuhvatit će i antikorupcijske teme. Davorka Budimir iz Transparency Internationala Hrvatska govorit će o ulozi neovisnih stručnjaka u antikorupcijskom sustavu, transparentnosti i povjerenju.

U složenim gospodarskim i korupcijskim predmetima upravo je stručno vještačenje često jedna od važnih karika dokazivanja jer sud mora razumjeti transakcije, poslovne odnose i financijske posljedice koje bez specijalističkog znanja mogu biti teško razlučive.

Više od financija

Iako su financijske teme važan dio programa, kongres okuplja stručnjake iz znatno šireg raspona područja.

Govorit će se, među ostalim, o razlici između liječničke pogreške i komplikacije, rekonstrukciji prometnih nesreća, naletima na divljač i nesrećama s romobilima, kao i o sigurnosti građevinskih konstrukcija.

Među predavačima će biti i profesor Mario Uroš s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji će govoriti o požaru Vjesnika, ponašanju konstrukcija i analizi građevinskih oštećenja.

Profesor Danijel Kukaras s Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu bavit će se oštećenjima i sanacijom armiranobetonskih konstrukcija.

Na kongresu će se otvoriti i pitanje institucionalnog položaja sudskih vještaka u Hrvatskoj te mogućnosti donošenja posebnog zakona koji bi regulirao njihov rad.

Predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja Melita Bestvina Krnić govorit će o položaju i standardima struke, mentorstvu te građevinskom i procjeniteljskom vještačenju, dok će bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt govoriti o zakonskom uređenju sudskog vještačenja i institucionalnom položaju struke.

Za gospodarstvo, međutim, ostaje posebno zanimljivo pitanje koliko se problema može prepoznati prije nego što završe pred sudom. Financijski izvještaji, bonitet, novčani tokovi i drugi pokazatelji često šalju upozorenja mnogo prije konačnog poslovnog sloma, ali tek kada nastane spor, njihovo tumačenje često postaje posao sudskog vještaka.