Meta na sudu zbog zaštite djece, američke države traže i uklanjanje dijela algoritama

Foto: Wikimedia Commons/ Anthony Quintano

Nakon prvog dana suđenja protiv Mete zbog navodnog štetnog utjecaja Facebooka i Instagrama na djecu, kalifornijski državni odvjetnik Rob Bonta poručio je da slučaj nije primarno usmjeren na novčanu odštetu, nego na građanske kazne, povrat koristi i promjene načina na koji platforme posluju.

Postupak pred saveznim sudom u Oaklandu trebao bi trajati između šest i sedam tjedana, a Kalifornija, Colorado, New Jersey i Kentucky predvode skupinu od 29 saveznih država koje tvrde da su značajke Facebooka i Instagrama poticale ovisničko ponašanje među djecom i negativno utjecale na njihovo mentalno zdravlje.

Meta je ranije upozorila da bi objedinjeni zahtjevi saveznih država teoretski mogli dovesti do kazni od čak 1,4 bilijuna dolara, približno jednako tržišnoj kapitalizaciji kompanije. Državni odvjetnici, međutim, procjenjuju da bi realniji iznos mogao biti bliže 200 milijardi dolara.

Bonta: Ne tražimo 1,4 bilijuna dolara

Bonta je nakon prvog dana suđenja naglasio da države ne traže odštetu od 1,4 bilijuna dolara.

Prema njegovim riječima, riječ je o najvišem teoretskom iznosu koji bi se mogao dobiti primjenom zakonskih kazni na podatke o broju mlađih korisnika Facebooka i Instagrama.

Dodao je ipak da će tužitelji tražiti značajan financijski iznos kroz postojeće građanske kazne, dok će konačnu visinu odrediti savezna sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers.

U postupku sudjeluje i osmeročlana porota, ali ona ima samo savjetodavnu ulogu. Konačnu odluku donosi sutkinja.

Države optužuju Metu za sustavno obmanjivanje javnosti

Tijekom uvodnih argumenata zamjenica kalifornijskog državnog odvjetnika Megan O’Neill tvrdila je da su javne izjave Metinih čelnika, uključujući izvršnog direktora Marka Zuckerberga, bile u suprotnosti s internim istraživanjima kompanije o utjecaju društvenih mreža na djecu.

Prema njezinim riječima, Meta je vodila kampanju kojom je obmanjivala korisnike, roditelje, nastavnike i zakonodavce o stvarnim rizicima svojih proizvoda.

Države tvrde da je kompanija prekršila savezna i državna pravila, uključujući Children’s Online Privacy Protection Act, odnosno COPPA-u, kao i različite zakone o zaštiti potrošača.

Meta odbacuje te tvrdnje.

Odvjetnik kompanije Paul Schmidt rekao je poroti da će dokazi pokazati jesu li države doista uspjele dokazati konkretne navode koje iznose protiv Mete te osporio tvrdnju da su čelnici kompanije obmanjivali javnost o sigurnosti djece.

Tužitelji žele brisanje podataka djece mlađe od 13 godina

Zahtjevi saveznih država idu znatno dalje od financijskih kazni.

Tužitelji traže da Meta izbriše sve osobne podatke prikupljene od djece mlađe od 13 godina, kao i algoritme i modele koji su trenirani korištenjem tih informacija.

Od kompanije se traži i uklanjanje određenih značajki dizajna koje države smatraju posebno problematičnima za djecu.

Među njima su beskonačno skrolanje, automatska reprodukcija sadržaja i pojedine beauty funkcije.

Ako bi sud prihvatio takve zahtjeve, posljedice bi mogle biti znatno veće od same novčane kazne jer bi izravno zahvatile način na koji Facebook i Instagram funkcioniraju.

Meta već pretrpjela težak poraz u Novom Meksiku

Aktualno suđenje počelo je neposredno nakon još jednog velikog pravnog poraza Mete.

Sud u Novom Meksiku nedavno je kompaniji naložio uplatu 567 milijuna dolara u fond namijenjen ublažavanju posljedica štete povezane s djecom.

U ranijoj fazi istog postupka porota je Meti odredila još 375 milijuna dolara građanskih kazni zbog kršenja zakona o nepoštenim poslovnim praksama te savezne države.

Ukupan financijski teret tog slučaja tako se približava milijardi dolara.

Meta je samo prva na redu

Bonta je pritom jasno poručio da aktualni postupak nije usmjeren samo na jednu kompaniju.

Nekoliko saveznih država već vodi postupke protiv TikToka, a kalifornijski državni odvjetnik naveo je da ga zabrinjavaju i YouTube te Snap.

Prema njegovim riječima, Meta je jednostavno prva kompanija koja je došla na red u širem pokušaju saveznih država da prisile cijelu industriju društvenih mreža na promjene.

Cilj bi, prema toj logici, trebao biti stvaranje zajedničkih standarda kojima bi se djecu bolje zaštitilo bez obzira na platformu koju koriste.

Sud bi mogao odrediti pravila za cijelu industriju

Zbog toga slučaj u Oaklandu ima znatno šire značenje od eventualne kazne Meti.

Ako sutkinja prihvati argument da su ključne funkcije poput beskonačnog skrolanja ili automatizirane preporuke sadržaja dizajnirane na način koji nezakonito šteti djeci, odluka bi mogla postati važan presedan za druge platforme.

To bi moglo otvoriti prostor i za zahtjeve za promjenama algoritama, načina prikupljanja podataka i dizajna aplikacija na razini cijelog sektora.

Za Metu je zato najveći rizik možda upravo ono na što je Bonta ukazao nakon prvog dana suđenja: slučaj nije samo pitanje koliko bi kompanija mogla platiti, nego što bi nakon presude morala promijeniti u samom Facebooku i Instagramu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama