Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače, SMOi, izvijestila je da je dostavila primjedbe na prijedlog Plana upravljanja destinacijom Rovinj-Rovigno, za koji je nedavno završilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Iz Udruge upozoravaju da bi predložene mjere mogle imati ozbiljne posljedice za privatni smještaj, tržište nekretnina, starogradsku jezgru i lokalno gospodarstvo. Smatraju da se zbog kombinacije državnih i gradskih mjera opravdano postavlja pitanje što će u idućim godinama ostati od privatnog smještaja u Rovinju.
Država do kraja 2029. godine uvodi obvezu pribavljanja suglasnosti za kratkoročni najam u zgradama te veće namete. Istodobno, tvrde iz Udruge, Grad Rovinj kroz Plan upravljanja destinacijom predlaže potpuni moratorij na novi privatni smještaj u starogradskoj jezgri te dodatna ograničenja i namete u zonama Valbruna i Centener.
U tim se zonama već nalazi velik udio hotelskih i kamping kapaciteta te iz udruge upozoravaju da Plan ne uzima dovoljno u obzir činjenicu da će broj privatnog smještaja u narednim godinama padati i bez dodatnih lokalnih ograničenja.
Pad kapaciteta i bez novih zabrana
U Udruzi smatraju da će dio postojećih iznajmljivača prestati obavljati djelatnost zbog nemogućnosti pribavljanja potrebnih suglasnosti, životne dobi, bolesti, smrti nositelja rješenja ili drugih okolnosti. Uz to, upozoravaju da bi zbog predloženog moratorija pojedini kapaciteti mogli trajno ispasti iz sustava privatnog smještaja jer neće moći dobiti novog nositelja niti se vratiti u turističku funkciju.
“Privatni smještaj neće se samo prestati razvijati, već će u narednim godinama prolaziti kroz značajno smanjenje kapaciteta”, poručuju iz SMOi-ja. Udruga posebno problematičnim smatra to što se, kako navode, privatni smještaj u dokumentu prikazuje kao jedan od glavnih uzroka prometnih gužvi, infrastrukturnih opterećenja, problema stanovanja i narušavanja kvalitete života, dok se hotelski sektor prikazuje kao poželjniji model budućeg razvoja turizma.
Tko je odgovoran za promet i infrastrukturu?
Iz SMOi-ja odbacuju pristup prema kojem se, kako tvrde, odgovornost za infrastrukturne i prometne probleme, nedostatak parkirnih mjesta i komunalna opterećenja prebacuje na male iznajmljivače. Podsjećaju da su za prometno planiranje, razvoj parkirališnih kapaciteta, javni prijevoz i komunalnu infrastrukturu desetljećima bile odgovorne javne institucije, a ne privatni iznajmljivači.
Dodaju da prometnice, parkirališta i komunalnu infrastrukturu ne koriste samo gosti privatnog smještaja, nego i gosti hotela, kampova, turističkih naselja, jednodnevni posjetitelji te vlasnici nekretnina koji ne žive u Rovinju. Zbog toga smatraju neutemeljenim stvarati dojam da upravo mali iznajmljivači proizvode probleme koje stvara cjelokupni turistički sustav grada.
U Udruzi drže i da se podaci, ankete i pokazatelji u Planu tumače jednostrano, najčešće na štetu privatnog smještaja. Smatraju da se pritom zanemaruju pozitivni pokazatelji, poput rasta kvalitete privatnog smještaja, razvoja premium segmenta, ulaganja u obnovu nekretnina i doprinosa lokalnom gospodarstvu.
“Privatni iznajmljivači desetljećima su vlastitim novcem obnavljali stare kuće i stanove, održavali velik dio povijesne jezgre i stvarali smještajne kapacitete koji su pridonijeli razvoju turizma i lokalnog gospodarstva”, poručuju iz SMOi-ja.
Otvoreno pitanje buduće namjene
Udruga postavlja i pitanje što će se dugoročno dogoditi sa stanovima i apartmanima koji zbog moratorija više neće moći ostati u sustavu privatnog smještaja. Pitaju se hoće li dio tih kapaciteta završiti kao smještaj za radnu snagu velikih turističkih sustava te traže da autori Plana jasno objasne kakvu namjenu predviđaju za prostore koji bi zbog ograničenja mogli ispasti iz postojećeg sustava.
Pročitajte još:
Iz SMOi-ja zaključuju da je, uz državne mjere, gradske moratorije, nove namete, prirodni odljev iznajmljivača i otežan prijenos djelatnosti na nove nositelje, legitimno postaviti pitanje radi li se o upravljanju turizmom ili o sustavnom potiskivanju privatnog smještaja iz Rovinja.
“Sagledavanjem Plana u cjelini teško je izbjeći dojam da je zaključak o potrebi ograničavanja privatnog smještaja postojao i prije same analize”, navode iz Udruge. Dodaju da građani koji su desetljećima ulagali vlastita sredstva, razvijali turističku ponudu, održavali nekretnine, obnavljali povijesnu jezgru i punili lokalni proračun ne zaslužuju da ih se bez ozbiljnih dokaza prikazuje kao glavne krivce za izazove s kojima se grad danas suočava.
