Kineski trgovinski suficit premašio je bilijun dolara u prvih deset mjeseci 2026., postavivši novi rekord i dodatno zaoštravajući trgovinske odnose s Europskom unijom i drugim partnerima. Dok kineski proizvođači sve snažnije osvajaju strana tržišta, europske industrije upozoravaju na pritisak jeftinog uvoza koji ugrožava njihovu konkurentnost.
Prema podacima kineske carinske uprave, kumulativni trgovinski suficit do kraja listopada dosegnuo je 1,04 bilijuna dolara. Time je već premašen rezultat od 964,8 milijardi dolara ostvaren u istom razdoblju prošle godine, a novi rekord dolazi nakon što je kineski suficit za cijelu 2025. dosegnuo 1,2 bilijuna dolara.
Posebno je izražen višak u trgovini s Europskom unijom. Kineski suficit prema EU-u u prvih deset mjeseci iznosio je rekordnih 310 milijardi dolara, više od 292 milijarde dolara zabilježene tijekom cijele prošle godine.
Kineski izvoz u listopadu porastao je 35,2 posto na godišnjoj razini, nešto sporije nego u rujnu, kada je rast iznosio 36,3 posto. Ipak, rezultat je ostao snažan i pokazuje koliko se kineski proizvođači oslanjaju na inozemnu potražnju.
Posebno brzo rastu visokotehnološki proizvodi. Njihov izvoz u listopadu bio je 66,6 posto veći nego godinu ranije, dok je izvoz poluvodiča porastao čak 137 posto.
U prvih deset mjeseci izvoz integriranih sklopova, mjeren vrijednošću, povećan je 111 posto. Međutim, količina isporučenih jedinica porasla je samo 3,2 posto, što upućuje na važnu ulogu viših cijena u rastu ukupne vrijednosti izvoza. Automobilski sektor također bilježi snažan zamah. Količina izvezenih vozila u deset mjeseci porasla je 50 posto, na 9,74 milijuna jedinica.
Europska industrija pod pritiskom kineske konkurencije
Rekordni suficit dodatno pojačava zabrinutost europskih proizvođača. Europska unija već je uvela carine na kineska električna vozila, kao i kvote na uvoz hibridnih automobila. Bruxelles pritom upozorava da bi mogao posegnuti za dodatnim mjerama ako kineski izvoz nastavi rasti.
Pritisak nije ograničen samo na Europu. Trgovinske zaštitne mjere protiv kineskog uvoza sve češće uvode i tržišta u razvoju, nastojeći zaštititi domaće industrije od konkurencije jeftinijih proizvoda.
Kineski trgovinski suficit pritom odražava i slabost domaće potražnje. Kako je domaća potrošnja nedovoljna da apsorbira rastuću proizvodnju, kineske kompanije sve više ovise o stranim tržištima kako bi prodale robu i održale proizvodne kapacitete.
Uvoz raste zbog energenata i umjetne inteligencije
Kineski uvoz u listopadu porastao je 41,6 posto na godišnjoj razini, u odnosu na 31 posto u prethodnom mjesecu. Rast je nadmašio i očekivanja analitičara, koji su predviđali povećanje od 33,9 posto.
Na uvoz su utjecale više cijene energije, ali i pošiljke povezane s umjetnom inteligencijom. Vrijednost uvoza sirove nafte u listopadu dosegnula je najvišu razinu od svibnja 2022., prema riječima Lynna Songa, glavnog kineskog ekonomista ING-a. Više cijene nafte istodobno povećavaju troškove proizvođača. Kineski indeks proizvođačkih cijena u listopadu je dosegnuo najvišu razinu u četiri godine.
Unatoč snažnom rastu uvoza, mjesečni trgovinski suficit u listopadu smanjio se na 105,3 milijarde dolara, s 133,5 milijardi dolara u rujnu. To ipak nije bilo dovoljno da se spriječi prelazak kumulativnog suficita iznad bilijun dolara.
Koliko će kineski izvoz ovisiti o američkom AI sektoru?
Daljnji rast kineskog izvoza mogao bi ovisiti i o razvoju američkog tržišta umjetne inteligencije. Ekonomisti Citi banke upozorili su da bi usporavanje američkih ulaganja u AI infrastrukturu moglo negativno utjecati na kineski izvoz.
Prema njihovoj procjeni, proizvodi povezani s umjetnom inteligencijom činili su 28 posto ukupnog kineskog izvoza u prva tri tromjesečja 2026. i pridonijeli 11,9 postotnih bodova ukupnom rastu izvoza.
Pročitajte još:
To znači da dio kineskog izvoznog zamaha ovisi o nastavku velikih ulaganja američkih tehnoloških kompanija u podatkovne centre i AI infrastrukturu. Svako značajnije usporavanje tih ulaganja moglo bi se preliti na kineske proizvođače komponenti i tehnološke opreme.
Kina tako istodobno bilježi rekordni trgovinski višak, snažan rast tehnološkog izvoza i sve veći otpor svojih trgovinskih partnera. Za Europu je pritom ključno pitanje kako zaštititi domaću industriju, a da pritom ne ugrozi pristup proizvodima i komponentama o kojima ovise njezini vlastiti proizvođači.
