Mađarska sklopila sporazum s Azerbajdžanom: Kupuje udio u plinskom polju Šah Deniz

Mađarska će kupiti udio u azerbajdžanskom plinskom polju Šah Deniz kako bi osigurala opskrbu i zaštitu od oscilacija u cijenama, rekao je ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó na skupu u Bakuu.

Mađarska i Azerbajdžan sklopile su povijesni sporazum, zaključio je Szijjártó na zajedničkoj konferenciji za novinare s azerbajdžanskim ministrom vanjskih poslova Ceyhunom Bayramovim.

Plinskim poljem Šah Deniz upravlja britanski energetski div BP, vlasnik najvećeg udjela, gotovo 30 posto, u konzorciju koji obuhvaća i azerbajdžansku državnu tvrtku Southern Gas Corridor te ruski Lukoil s udjelima od oko 20 posto. Blizu je i turski Tuerkiye Petrolleri s udjelom od 19 posto, a najmanji vlasnički udio, od 10 posto, ima Nyco.

Plin je u polju Šah Deniz u Kaspijskom moru otkriven 1999. godine, na dubini od 50 do 500 metara, navodi se na mrežnim stranicama BP-a.

U prvom kvartalu ove godine polje je proizvelo sedam milijardi standardnih prostornih metara plina i više od milijun tona plinskog kondenzata. Proizvodni kapaciteti postrojenja na Šah Denizu trenutno iznose oko 79,5 milijuna standardnih prostornih metara plina dnevno, odnosno približno 29 milijardi godišnje, prema mrežnim stranicama britanske tvrtke.

Szijjártó je u Bakuu istaknuo da Mađarska opskrbu energijom smatra pitanjem nacionalnog suvereniteta, prenosi Hina.

“Sigurna i povoljna opskrba iziskuje, između ostalog, otpor iznimno agresivnom pritisku Europske unije koja od članica traži da postupno iz energetskog miksa isključe prirodni plin”, rekao je mađarski ministar.

Taj će iskonstruirani, nerealni, ideološki cilj ozbiljno naštetiti konkurentnosti zemalja EU-a, naglasio je Szijjártó, predlažući da se umjesto toga modernizira energetska infrastruktura kako bi se omogućila diversifikacija. Mađarska ulaže velike napore kako bi diversificirala opskrbu, što po njegovim riječima podrazumijeva proširivanje resursa, a ne zamjenu postojećih resursa drugima.

Szijjártó je napomenuo da je EU uskratio potporu širenju mreže u jugoistočnoj Europi, uz obrazloženje da bi prirodni plin ionako za 15 godina trebao biti postupno isključen iz energetskog miksa.

“Čak i ako se to zaista dogodi, pred nama je još 14 godina”, naglasio je mađarski ministar.

Mađarska energetska kompanija MOL posluje u Azerbajdžanu od 2019. godine kroz kupnju 9,57 posto udjela u naftnom polju Azeri-Chirag-Gunashli (ACG) i 8,9 posto udjela u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC) koji transportira sirovu naftu u tursku luku Ceyhan na Sredozemnom moru. MOL je treći najveći partner u tom polju, kojim također upravlja BP, stoji na mrežnim stranicama mađarske tvrtke.