Kraj prešutnih minusa: Građani će morati dizati kredite da bi zatvorili dugovanja

U Hrvatskoj su prekoračenja po tekućem računu ili “minusi” prilično su česti, a gotovo svaki treći vlasnik tekućeg računa redovito je u minusu. Hrvatski građani, prema posljednjim podacima, u ovom su trenutku u “minusu” od 790 milijuna eura, što je tek malo manje nego u isto vrijeme lani. 

Prekoračenje je relativno jednostavno za korištenje pa je vjerojatno u tome razlog zašto ga se dosta i učestalo koristi.

Zbog zaštite potrošača i previsokih kamata, u srpnju 2022. godine, Memorandumom između Vlade RH i banaka dogovoreno je ukidanje takozvanih prešutnih prekoračenja a svi građani, koji to žele, u banci mogu sklopiti ugovor o dopuštenom prekoračenju.

Dosad je novi ugovor, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) sklopilo manje od polovine od ukupno milijun 700 tisuća građana koliko ih je dobilo obavijest o isteku prešutnog prekoračenja.

„Oni građani koji ne ugovore do isteka roka kojeg su banke dale, to je 30.6., nakon toga više neće moći koristiti svoja prešutna prekoračenja, a ono što su iskoristili to će morati vratiti. Banke će omogućiti da se taj iznos vrati u 12 mjesečnih rata“, kaže za hrt.hr Ivana Poršinsky, viša savjetnica u HNB-ovom Uredu za praćenje zaštite potrošača.

Boris Podobnik, ekonomski stručnjak istaknuo je da će većina korisnika morati dići drugi kredit da bi izmirio svoja dugovanja za prešutno prekoračenje.

„Postoji mogućnost da se dođe na nulu, ali to samo znači da se praktički mora dignuti kredit kojim će se zatvoriti to prekoračenje. Jednostavno ne postoji način da banci ne otplatite ono što ste joj dužni. Definitivno mora postojati malo veća financijska disciplina, ali je problem što ljudi koji su malo neodgovorni, oni su se navikli na minuse te će i dalje pokušati živjeti u minusu. Neki podaci kažu da su nenamjenski krediti povoljniji, ali prije nekoliko godina oni su bili rapidno povoljniji, a sad su samo nešto povoljniji. Definitivno je najbolje rješenje da se uzme kredit i isplati dug“, tvrdi Podobnik.

Podobnik smatra i da građani olako posežu za gotovinskim nenamjenskim zaduženjima te da je Hrvatska rastrošnija u odnosu na države EU.

„Jednostavno živimo u potrošačkom društvu i to je potpuno normalno. Na primjer, neki podaci kažu da krediti kućanstvima iznose oko 23 milijarde, a nenamjenski krediti su nešto više od trećine toga, dakle malo više od osam milijardi. A upravo zato što su realno plaće porasle, jer mislim da su u zadnje četiri godine porasle nekih 50 posto, međutim, pošto je inflacija nekih 25 posto, znači da vam je realno plaća porasla 25 posto, zbog toga i Hrvati pokazuju veću sklonost većoj potrošnji i samim time nije čudo da su minusi na neki način rješenje. Kad vi pokušate više trošiti, ne razmišljate o tome kolika vam je plaća, nego vrlo olako prelazite u minus“, rekao je Podobnik.

Građani u principu trebaju ugovoriti prelazak na dopuštena prekoračenja ako žele nastaviti koristiti prekoračenja. Oni građani koji to ne naprave do 30. lipnja, njima će automatski biti ponuđena otplata iskorištenog dijela prekoračenja na 12 mjesečnih obroka i to uz kamatnu stopu od 5,77 posto, što je identična kamatna stopa koja se odnosi i na prekoračenja, poručili su iz Erste banke.

Iako većina banka nudi ovo ugovaranje preko svojih digitalnih kanala, za neke banke će trebati ići u poslovnicu, podsjećaju iz Hrvatske udruge banaka.