Kompanije sve više ulažu u AI, ali čak 65 posto organizacija odustaje od AI projekata zbog nedostatka znanja

Mnoge kompanije uvele su AI u svoje poslovanje, no mnoge od njih i dalje traže odgovor na pitanje kako AI povezati s poslovnim ciljevima, procesima i ljudima te ga pretvoriti u mjerljiv poslovni rezultat.

Upravo je to bila središnja tema BE-terna Business & Brunch događaja “Kako AI pretvoriti u poslovnu vrijednost”, koji je okupio poslovne lidere, stručnjake i predstavnike kompanija na razmjeni iskustava o stvarnoj primjeni umjetne inteligencije u poslovnoj praksi. “Umjetna inteligencija nije samo tehnološka tema. Ona je prije svega društvena tema koja od nas traži promjenu načina razmišljanja. Tehnologija napreduje tolikom brzinom da si ne možemo priuštiti da taj put prolazimo zatvoreni u vlastite perspektive zato vidim veliku vrijednost u događajima poput ovog, gdje otvoreno razgovaramo o izazovima, dijelimo dobre prakse, ali i one manje uspješne primjere”, izjavio je Milan Listeš, generalni direktor BE-terne Hrvatska.

Boštjan Kožuh, BE-ternin suradnik na AI projektima te AI Strategy Advisor iz AGI Instituta, dodatno je naglasio važnost strateškog pristupa uvođenju umjetne inteligencije u organizacije. “Umjetna inteligencija ne bi trebala biti skup nepovezanih eksperimenata, nego dio poslovne strategije, s jasnim ciljevima, odgovornostima i mjerljivim rezultatima. Najuspješnije će biti one organizacije koje razumiju kako AI mijenja procese, odlučivanje i uloge ljudi”, izjavio je Kožuh.

Podatak koji je mnoge iznenadio je da 79 posto profesionalaca i IT stručnjaka laže o svom znanju o AI-ju. Kožuh je objasnio kako možda i ne lažu s idejom da lažu, jer vrlo često misle da imaju znanja koja zapravo nemaju. A drugi razlog za tako veliki postotak je “peer pressure” jer u ovom dobu ako netko kaže “ja nemam pojma o AI-ju” to ih stavlja u nezavidnu poziciju.

Važno je, napominje Kožuh, da budemo svjesni koliko nam zapravo puno znanja nedostaje o AI-ju, jer svi precjenjujemo koliko znamo. “Ja se stalno vraćam, stalno idem korak unazad i učim, čak i neke stvari koje sam mislio da znam, sada vidim da ipak nisam znao dovoljno”, kaže za Financije.hr.

Kožuh smatra da nema nekog univerzalnog recepta što će se dogoditi s ljudima koji ne koriste AI, ali napominje, to zavisi i od kompanije. Prema nekim istraživanjima, kaže, u mogućnosti smo da više od 50 posto “manage worka” automatiziramo. Hoćemo li to napraviti i ima li to smisla u nekom kontekstu je drugo pitanje, ali sa strane sposobnosti AI-ja već danas to možemo učiniti. “Što će se dogoditi s ljudima koji neće to prihvatiti, u nekim kompanijama se ništa neće dogoditi, ljudi će nastaviti raditi kako sada rade ili će otići. Ali to neće funkcionirati za tvrtke koje imaju veliki pritisak i konkurenciju na tržištu, oni se neće moći poslužiti takvim principom. U tom kontekstu glavno pitanje je da li leadership dovoljno obrazovan da razumije da treba to uzeti u obzir kao osnovni problem. Oni su ti koji moraju procijeniti mogu li restrukturirati svoju snagu, mogu li ljudima dodijeliti neku drugu poziciju ili ne”, objašnjava Kožuh.

Druga stvar koja se mijenja kod uvođenja AI-ja u poslovanje jest to što iako netko misli da radi u industriji gdje AI ne može doprinijeti za puno stvari i može se koristiti samo za neke “basic taskove”. Iako to vjerojatno nije točno, ako zbog ničeg drugog trebaju danas sistematički početi raditi na AI-ju zbog toga što će sutra tražiti talentirane ljude koji će raditi u njihovoj kompaniji i ako neće imati programe, neće pronaći te ljude koji žele raditi u njihovoj kompaniji. Jer talentirani ljudi će ići u kompanije u kojima će imati mogućnosti.

Jako je važno da leaderi koriste AI kako bi potaknuli svoje timove na učenje i implementaciju AI-ja u svoje projekte i u poslovanje. “Definitivno treba krenuti od leadera, da oni ne samo koriste već i razumiju širi kontekst AI-ja, ne samo u kontekstu nekih malih zadataka, nego u kontekstu promjena u društvu. Promjena u “competitive environmentu” i u promjenama u očekivanjima klijenata. Ako leadership to razumije, to onda znači da trebamo promijeniti našu strategiju rada. Ali ako to ne vide, ako misle da je AI samo malo bolji excel onda neće tome pridodati dovoljno pažnje i onda to završi u IT-ju i leaderi prebace odgovornost da se netko drugi bavi AI-jem. Tako da ja mislim da je to promjena koja se treba dogoditi”, pojašnjava.

U sklopu događaja održan je i fireside chat s Matijom Kovačevićem, članom Uprave i glavnim direktorom za financije Hrvatskog Telekoma, o stvarnoj primjeni AI-ja u velikim sustavima. Kovačević je naglasio da AI nije tema jednog stručnjaka ili odjela, već cijele organizacije, te da njegova uspješna primjena počinje učenjem, eksperimentiranjem i prepoznavanjem konkretnih poslovnih problema.

“Povrat investicije u području umjetne inteligencije nije samo financijski i ne promatramo ga tako već primarno kroz kreiranje vrijednosti. Ulaganje često započnete s namjerom povećanja efikasnosti, a završite na poboljšanju korisničkog iskustva. Zato AI ne treba promatrati samo kao način da ubrzamo postojeće procese, nego kao priliku da ih u cijelosti preispitamo i promijenimo”, izjavio je Matija Kovačević, član Uprave i glavni direktor za financije Hrvatskog Telekoma.