Kineski izvoz i uvoz porasli su u lipnju tijekom snažne potražnje za električnim automobilima i proizvodima povezanim s umjetnom inteligencijom te viših cijena čipova, pokazali su podaci opće carinske uprave. Izvoz je u lipnju porastao za 27 posto u odnosu na isti mjesec lani, najsnažnije u četiri mjeseca, dosegnuvši 412,4 milijarde dolara. U svibnju je porastao za 19,4 posto.
Vrijednost uvoza porasla je još snažnije, za 36 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj, što je pak najviše u pet godina, dosegnuvši 286,8 milijardi dolara. U svibnju je bila veća za 27,4 posto. U prvoj polovini godine izvoz je uvećan za 17,6 posto, a uvoz za 26,6 posto.
Kineski trgovinski višak iznosio je u lipnju 125,6 milijardi dolara i bio je veći za gotovo 20 posto nego u prethodnom mjesecu. U razdoblju od siječnja do lipnja dosegnuo je tako 575,98 milijardi dolara, u usporedbi s 585,96 milijardi dolara u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Rast kineskog izvoza odražava snažnu inozemnu potražnju za proizvodima povezanim s umjetnom inteligencijom i za električnim automobilima. Trgovinski podaci za lipanj pokazuju da je Kina prvi put u jednom mjesecu izvezla više od milijun vozila.
Podaci carinske uprave pokazuju i da je kineski uvoz iz Južne Koreje, velikog proizvođača čipova, porastao u lipnju za 85 posto u odnosu na isti mjesec lani. Pojačana je i nabava iz Tajvana, također velikog proizvođača poluvodiča, za 41,1 posto, prenosi Hina.
Obujam uvoza rasutih sirovina, uključujući energente i metalnu rudu, uvećan je za 3,4 posto, a mehaničkih i električnih proizvoda za čak 28 posto, navodi agencija Xinhua. Zamjetno je pojačana i nabava poljoprivrednih proizvoda, za 8,6 posto u odnosu na prvu polovinu 2025. godine.
Pročitajte još:
Podaci pokazuju i da je kineska robna razmjena sa zemljama članicama Inicijative pojas i put porasla u prvih šest ovogodišnjih mjeseci za 14,8 posto, na 12,97 bilijuna juana.
Trgovina sa susjednim zemljama porasla je za 20,6 posto, a sa zemljama Latinske Amerike, Afrike i Europske unije za 16,2 odnosno 19,6 i 10,2 posto. I razmjena sa zemljama srednje i istočne Europe uvećana je za 11 posto, protegnuvši razdoblje rasta za 10 godina.
