Kineske industrijske kompanije u prvih su osam mjeseci povećale dobit 15,7 posto, ali ukupni rezultat prikriva sve veći jaz između tehnološke industrije i sektora koji ovise o potrošnji kineskih kućanstava.
Dobit u proizvodnji računala, komunikacijske i druge elektroničke opreme više se nego udvostručila, dok je u proizvodnji pića, alkoholnih proizvoda i prerađenog čaja pala gotovo 35 posto. Još je snažnije potonula dobit proizvođača namještaja, za gotovo 52 posto.
Najnoviji podaci kineskog Državnog zavoda za statistiku tako pokazuju dvije različite slike istoga gospodarstva. U jednoj globalna potražnja za opremom povezanom s umjetnom inteligencijom puni narudžbe proizvođačima čipova, poslužitelja i komunikacijskih sustava. U drugoj slaba osobna potrošnja, kriza tržišta nekretnina i oprez kućanstava smanjuju prihode proizvođača hrane, pića, automobila, odjeće i namještaja.
Ukupna dobit kineskih industrijskih poduzeća s godišnjim prihodima većima od 20 milijuna juana, odnosno oko 2,6 milijuna eura, u prvih je osam mjeseci dosegnula približno 690 milijardi eura. Rast od 15,7 posto i dalje je visok, ali je usporio u odnosu na 17,6 posto zabilježenih do kraja srpnja.
Samo u kolovozu industrijska dobit povećana je 4,2 posto na godišnjoj razini, nakon srpanjskog rasta od 11,2 posto. Kineski statističari dio usporavanja pripisuju visokoj prošlogodišnjoj usporednoj osnovici. Podaci ipak pokazuju i da slabija potrošnja te višak proizvodnih kapaciteta otežavaju tvrtkama podizanje cijena i očuvanje profitnih marži.
Elektronika donijela 62 posto rasta dobiti
Proizvodnja računala, komunikacijske i druge elektroničke opreme predvodila je rast s dobiti većom 110 posto nego u prvih osam mjeseci prošle godine. Elektronička industrija sama je osigurala 62 posto ukupnog povećanja dobiti kineskih industrijskih kompanija.
Dobit cjelokupne visokotehnološke proizvodnje povećana je 54,7 posto, gotovo 39 postotnih bodova više od industrijskog prosjeka.
Kineski statistički zavod taj rezultat povezuje s ubrzanim širenjem tehnologija umjetne inteligencije, izgradnjom računalnih centara, razvojem električnih vozila i sve većim brojem uređaja povezanih s internetom.
Dobit proizvođača optoelektroničkih komponenti povećana je 72 posto, a proizvođača poluvodičkih komponenti 51,8 posto. Proizvođači posebnih materijala za elektroničku industriju ostvarili su rast od 230 posto, dok se dobit proizvođača optičkih vlakana povećala više od šest puta.
Riječ je o djelatnostima koje uživaju snažnu državnu potporu i imaju pristup rastućem međunarodnom tržištu. Globalna ulaganja u umjetnu inteligenciju povećavaju potražnju za poslužiteljima, čipovima, podatkovnim centrima, optičkim kabelima i komunikacijskom opremom, a kineski proizvođači zauzimaju sve veći dio tih dobavnih lanaca.
Foto: Pixabay.com
Pića, namještaj i automobili na gubitničkoj strani
Potpuno drukčije posluju industrije koje većinu proizvoda prodaju kineskim građanima.
Dobit proizvođača pića, alkohola i prerađenog čaja u prvih je osam mjeseci pala 34,7 posto. Njihovi su prihodi smanjeni 7,7 posto, što pokazuje da problem nije nastao samo zbog većih troškova, nego i zbog slabije prodaje.
Proizvođači namještaja zabilježili su pad dobiti od 51,8 posto. Taj je sektor posebno izložen dugotrajnoj krizi kineskog tržišta nekretnina jer manje prodanih i uređenih stanova znači i manju potražnju za namještajem, kućanskom opremom i građevinskim materijalom.
Dobit automobilske industrije smanjena je 16 posto, unatoč snažnom rastu kineskog izvoza vozila. Dobit u preradi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pala je 17,4 posto, u proizvodnji odjeće 14,4 posto, a u industriji kože i obuće 10,9 posto.
Pad dobiti u tim djelatnostima podudara se s drugim pokazateljima domaće potražnje. Kineska maloprodaja u kolovozu je porasla samo 0,4 posto, dok je industrijska proizvodnja povećana 5,2 posto. Tvornice tako proizvode znatno brže nego što kineski potrošači kupuju.
Dobit donose i skuplje sirovine
Uz elektroniku, među dobitnicima su se našle i sirovinske industrije. Dobit rudarskih kompanija povećana je 35,1 posto, u preradi obojenih metala 82,9 posto, a u kemijskoj industriji 51 posto.
U tim je djelatnostima rezultat dijelom posljedica rasta cijena nafte, metala i drugih industrijskih sirovina. Ukupna dobit prerađivačke industrije povećana je 17,4 posto, dok je u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, toplinskom energijom i vodom smanjena 12 posto.
Prihodi industrijskih poduzeća u prvih su osam mjeseci porasli 6,6 posto, a troškovi 6,1 posto. Na svakih sto juana prihoda kompanijama je u prosjeku ostajalo 5,66 juana dobiti, 0,44 juana više nego prošle godine.
Istodobno su zalihe gotovih proizvoda povećane 11 posto, a potraživanja devet posto. Roba se sporije pretvara u novac, dok kupci račune podmiruju s većim odmakom. Prosječno vrijeme naplate produženo je na 72,2 dana.
Pročitajte još:
Izvoz postaje izlaz za višak proizvodnje
Slaba potražnja na domaćem tržištu tjera kineske tvornice da veći dio proizvodnje usmjere prema inozemstvu. Izvozno i tehnološki orijentirane kompanije tako ostvaruju znatno bolje rezultate od poduzeća koja ovise o kineskim potrošačima.
Takav razvoj istodobno povećava ovisnost kineskog gospodarstva o izvozu i zaoštrava trgovinske odnose s Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama. Oba tržišta sve pažljivije prate kineske viškove kapaciteta i utjecaj jeftinije robe na domaće proizvođače.
Ding Meng, glavni ekonomist China CITIC Bank Internationala, za Reuters je izjavio da će rast prihoda kućanstava, jačanje potrošnje i širenje domaće potražnje biti presudni za održavanje rasta industrijske dobiti.
Kineska industrija zasad raste zahvaljujući sektorima koji prodaju opremu za umjetnu inteligenciju, energetsku tranziciju i digitalnu infrastrukturu. Kompanije koje ovise o kupcu automobila, namještaja, odjeće ili boce skupljeg pića posluju u posve drukčijem gospodarstvu.
