Japanske kompanije pokrenule su investicijski val vrijedan oko 21 milijardu dolara kako bi osigurale dugoročniji pristup prirodnom plinu i ukapljenom prirodnom plinu (LNG). Nakon poremećaja na energetskim tržištima izazvanih ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini, Japan sve više ulaže u plinska polja, ponajprije u SAD-u, nastojeći smanjiti ovisnost o nestabilnim dobavnim pravcima i osigurati opskrbu za buduće potrebe.
Ulaganja od 2023. godine uglavnom su usmjerena na plin iz škriljevca na američkoj obali Meksičkog zaljeva. Prema podacima analitičke tvrtke Enverus, Japan je u posljednje četiri godine postao najveći strani ulagač u američke plinske resurse, pretekavši Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Australiju. Na japanske kompanije otpada oko 40 posto ukupnih stranih ulaganja u taj sektor.
Japan je drugi najveći svjetski kupac ukapljenog prirodnog plina, nakon Kine, a nova strategija pokazuje da više ne želi biti samo kupac energenata, nego i vlasnik resursa iz kojih se oni dobivaju.
Osim nadomještanja poremećenih isporuka s Bliskog istoka i pada rezervi u dijelovima Azije, japanske kompanije žele iskoristiti rast potražnje za plinom u SAD-u, osobito zbog izgradnje podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju.
Američki plin postaje strateška investicija
Poremećaji u opskrbi potaknuli su Japan na promjenu pristupa nabavi energenata. Umjesto oslanjanja na ograničen broj dobavnih pravaca, kompanije nastoje diversificirati izvore i osigurati veću kontrolu nad proizvodnjom. To uključuje ulaganja u američka plinska polja, ali i jačanje pozicija u Australiji, Indoneziji i Papui Novoj Gvineji.
Saul Kavonic, viši analitičar MST Financiala, smatra da je rat s Iranom označio promjenu japanske energetske strategije, s povratkom naglaska na raznolikost dobavnih lanaca, čak i ako to znači dodatne troškove.
Američki plin pritom ima nekoliko prednosti. Japanske kompanije mogu osigurati stabilniji pristup sirovini, a višak plina preusmjeravati na druga tržišta kada ga Japan ne treba. Takva fleksibilnost posebno je važna na globalnom LNG tržištu, na kojem se potražnja i cijene mogu brzo mijenjati.
José Luis Vittor iz odvjetničke tvrtke Womble Bond Dickinson smatra da se na tržištu događa preustroj potaknut geopolitičkim okolnostima, ali da je za Japan ključna mogućnost kontrole nad samim resursima.
Mitsubishi kupio američkog proizvođača za 7,5 milijardi dolara
Jedan od najvećih pojedinačnih poslova sklopila je Mitsubishi Corporation, koja je ove godine za 7,5 milijardi dolara preuzela američkog proizvođača plina iz škriljevca Aethon. Tvrtka će tako dobiti pristup američkim plinskim resursima i mogućnost prodaje plina na više tržišta.
Glavni izvršni direktor Mitsubishija Katsuya Nakanishi istaknuo je da je cilj transakcije iskoristiti američku potražnju kroz lokalnu proizvodnju i prodaju. Iako će kompanija imati mogućnost isporuke plina i Europi, primarni fokus bit će američki kupci.
Vlasništvo nad plinskim poljima japanskim kompanijama omogućuje i zaštitu od rasta američkih cijena plina. To je posebno važno za njihove LNG trgovačke poslove, jer im kontrola nad proizvodnjom može pomoći u zaštiti profitnih marži.
Sličnu strategiju provodi i Jera, najveći japanski proizvođač električne energije i najveći svjetski kupac LNG-a. Kompanija je prošle godine za 1,5 milijardi dolara kupila plinsko polje South Mansfield u saveznoj državi Louisiani.
Glavni izvršni direktor Jere Yukio Kani rekao je da je američki plin ranije bio nedovoljno zastupljen u globalnom portfelju kompanije, ali da sada pruža znatnu fleksibilnost u preusmjeravanju isporuka na druga tržišta.
Umjetna inteligencija povećava očekivanja o potražnji za plinom
Jedan od razloga zbog kojih japanske kompanije vjeruju da će se njihova ulaganja isplatiti jest očekivani rast potrošnje električne energije. Izgradnja podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju povećava potrebe za stabilnim izvorima energije, a prirodni plin u SAD-u ima važnu ulogu u osiguravanju električne energije za takvu infrastrukturu.
Dio investitora i energetskih kompanija zato očekuje dugotrajniji ciklus rasta potražnje za plinom, koji bi mogao opravdati ulaganja u proizvodnju i infrastrukturu. Japan pritom ne želi samo osigurati plin za vlastite potrebe, nego se pozicionirati i kao važan posrednik u plasmanu američkog LNG-a na rastuća azijska tržišta.
Japanska vlada već je u temeljnome energetskom planu usvojenom prošle godine naznačila da će prirodni plin zadržati važnu ulogu u energetskom sustavu i nakon 2040. godine. Plan potiče energetske kompanije na sklapanje dugoročnih LNG ugovora, ulaganje u plinska polja i razvoj izvozne infrastrukture.
Sjećanje na skupa ulaganja iz prošlog desetljeća
Ipak, japanske kompanije imaju i neugodna iskustva s ulaganjem u američki plin. Tijekom razdoblja od 2010. do 2012. godine japanske trgovačke kuće ušle su u niz poslova koji su se pokazali lošima nakon pada cijena plina. Posljedice su bile značajni otpisi vrijednosti ulaganja.
Ovoga puta kompanije računaju da će rast potražnje povezan s umjetnom inteligencijom promijeniti tržišne okolnosti. No, nije sigurno da će se očekivani rast potrošnje ostvariti u mjeri koja bi opravdala visoke cijene preuzimanja i dugoročne investicije.
Pročitajte još:
Energetski pravnici upozoravaju da japanske kompanije pokazuju sve veću spremnost platiti premiju kako bi preuzele vlasništvo nad plinskim resursima. Takva strategija može im pružiti veću kontrolu nad opskrbom, ali istodobno povećava rizik da će buduće transakcije postati preskupe.
Japanska ulaganja tako pokazuju kako se energetska sigurnost, geopolitički rizici i rast potražnje za električnom energijom zbog umjetne inteligencije sve snažnije isprepliću. Japan pokušava osigurati kontrolu nad plinom prije nego što potražnja dodatno poraste, a američki proizvođači dobivaju snažan izvor kapitala. Hoće li se takva strategija pokazati isplativom, ovisit će o budućim cijenama plina, tempu izgradnje AI infrastrukture i sposobnosti kompanija da izbjegnu pogreške iz prethodnog investicijskog ciklusa.
