Hrvatska je u prvoj polovici godine izvezla robe za 1,37 milijardi eura više nego lani. Istodobno su tri proizvodne djelatnosti izgubile ukupno 221 milijun eura vrijednosti izvoza.
Najveći pad zabilježen je kod gotovih metalnih proizvoda, a slijede odjeća te papir i proizvodi od papira. U sve tri djelatnosti pala je i količina proizvedene robe, pokazuju dva odvojena istraživanja Državnog zavoda za statistiku.
Podaci o proizvodnji daju izvoznim brojkama važan kontekst. U proizvodnji gotovih metalnih proizvoda obujam je bio manji u svakome od prvih šest mjeseci u usporedbi s odgovarajućim mjesecom prošle godine.
Kod papira je pad proizvodnje također trajao svih šest mjeseci. Proizvodnja odjeće počela je snažnije slabjeti u travnju, a u lipnju je bila 27,5 posto manja nego godinu prije.
Ukupni rast izvoza pritom je snažno poduprlo rudarstvo i vađenje. Vrijednost njegova izvoza porasla je za 853 milijuna eura, s 432 milijuna na 1,29 milijardi eura. To je više od tri petine ukupnog povećanja hrvatskog robnog izvoza u prvom polugodištu.
Izvoz prerađivačke industrije također je rastao, za 554 milijuna eura, ali se unutar nje slika razlikuje: električna oprema donijela je oko 203 milijuna eura izvoza više, kemikalije oko 198 milijuna, a gotovi metalni proizvodi 107 milijuna manje.
Pad proizvodnje i izvoza u sve tri djelatnosti otvara pitanje potražnje na njihovim glavnim tržištima. Posebno je izražen kod odjeće: u lipnju je proizvedeno 27,5 posto manje nego godinu prije, nakon pada i u travnju i svibnju.
Kod papira proizvodnja pada već šest mjeseci zaredom u godišnjoj usporedbi, a isti niz bilježe i gotovi metalni proizvodi.
Pročitajte još:
Ukupni izvoz nastavio je rasti i u srpnju te je u sedam mjeseci dosegnuo 16,01 milijardu eura. Hoće li se taj rast preliti i na djelatnosti koje su u prvom polugodištu bilježile pad, pokazat će srpanjski podaci po vrstama robe.
Za metalne proizvode, odjeću i papir presudno će biti i gdje se potražnja smanjila te vraćaju li se narudžbe u drugoj polovici godine.
