IT industrija dala preporuke Vladi za Strategiju pametne specijalizacije

Vlada RH je u prosincu 2023. godine donijela drugu Strategiju pametne specijalizacije, dokument koji definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima.

“Važan je posao odrađen, ali nije ni približno gotov. Ono što želimo danas razjasniti je da se strategija ne bi trebala odnosno ne bi smjela provoditi od natječaja do natječaja“, poručio je voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva HGK Domagoj Šarić u sklopu konferencije na kojoj se raspravljalo o vladinoj Stretegiji pametne specijalizacije.

Najvažnija novost je uvođenje Tematskog prioritetnog područja (TPP) za informatičko-komunikacijsku industriju – Digitalni proizvodi i platforme, što je ključno za daljnji rast i razvoj, odnosno za brži prijelaz IT industrije s usluga na proizvode.

Prijedlog nove vertikale rezultat je suradnje vodećih hrvatskih udruženja IKT industrije (HGK, HUP, CISEx i CroAI).

Od dokumenta do njegove realizacije, istaknuto je na konferenciji, dug je put, zbog čega su Udruženja donijela prijedloge za daljnji rad na provedbi ove Strategije kako bi IT industrija dosegla svoj puni potencijal.

“HGK je sa Svjetskom bankom provela Strateški projekt za podršku inicijative klastera konkurentnosti. Rezultati su bili baza za rad na svim prioritetnim područjima nove S3. Poznavajući metodologiju, anketirali smo tvrtke kako bismo kreirali position paper i prijedlog novog tematskog područja“, objasnio je Šarić.

„Nova Strategija pametne specijalizacije donesena je nakon tri godine intenzivnog lobističkog, analitičkog i stručnog rada te otvara šansu hrvatskim tehnološkim tvrtkama da ostanu konkurentne na zajedničkom EU tržištu. Bez nje bismo vrlo teško i nastavili put prema postizanju cilja od 13 posto udjela ICT industrije u BDP-u te kreiranju dodatnih 50.000 radnih mjesta do 2023. Novom S3 strategijom oslobodili smo potencijal pojedinim centrima izvrsnosti da privuku sredstva za inovacije koje prije uopće nisu bile prihvatljive, a iza kojih se kriju potpuno novi poslovni modeli“, istaknuo je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Povodom uključenja IT industrije kao nove vertikale u Strategiju i s ciljem jačanja industrije i uspješne provedbe, Udruženja su donijela šest točaka i preporuka za daljnje djelovanje.

U točki pod nazivom Predvidivost i alokacije navode kako tvrtke moraju znati kad mogu očekivati natječaje u ovoj godini, kao i kriterije za prijavitelje, uvjete za partnerske institucije te troškove prijave.

Druga preporuka odnosi se na Brzinu, odnosno evaluacija prijava na natječaje mora pratiti brzinu kojom se inovacije razvijaju i tehnologija mijenja.

Nadalje, Koncept upravljanja strategijom ne smije biti nedefiniran. Glavna koordinacijska tijela za pojedino tematsko prioritetno područje trebala su početi s aktivnostima i pripremama za provedbu čim je donesena odluka o područjima i relevantnim ciljevima.

Važno je imati u vidu i da je Strategija promjenjiv dokument, čiji se prioriteti tijekom realizacije strategije redefiniraju i prilagođavaju kako bi odražavali stvarni potencijal za istraživanje, razvoj i inovacije.

Strukovna udruženja nastavljaju s cjelovitim pristupom – ta točka naglašava kako daljnji angažman IT industrije s gospodarstvom ne uključuje samo pitanja oko dodjela potpora i natječaja, već i rad na što boljem učinku strategije, odnosno identificiranju stvarnih potreba tvrtki.

Zaključno, tu je i Bottom-up pristup, što znači da je nova vertikala unutar S3 Digitalni proizvodi i platforme nastala je suradnjom zajedničkim djelovanjem svih strukovnih udruženja, što je primjer koji treba slijediti i kod donošenja drugih strateških dokumenata za gospodarstvo.