HUP: U Hrvatskoj bi do 2030. godine svaki četvrti radnik mogao biti stranac

U Hrvatskoj će do 2030. godine uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a biti između 400 i 500 tisuća stranih radnika, što znači da bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao biti stranac, prognozira se u analitičkom prilogu “Fokus tjedna”, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Poslodavci smatraju da Hrvatska uz imigraciju u sektore s najvećim deficitom radne snage, treba ciljati na visokokvalificirane radnike za djelatnosti koje postižu brži realni rast produktivnosti u odnosu na EU-ov prosjek i mogu biti perjanice ekonomije poput ICT-a, turizma, graditeljstva, poljoprivrede te dijelova prerađivačke industrije.

U pogledu izmjena Zakona o strancima, HUP pak ističe potrebu jačanja korištenja EU Plave karte za ICT stručnjake i bez završenog visokog obrazovanja kao i jednostavniju proceduru spajanja obitelji, što zauzvrat pomaže privlačenju talenata sa trećih tržišta, integraciji stranaca i društvenoj stabilnosti.

Neizostavnom, piše Hina, drže i modernizaciju Zakona o radu u smjeru zaštite radnika umjesto radnog mjesta, promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja, jednostavnijih propisa i ukidanja zaštitne klauzule.

Ključno je rasteretiti i plaće visokokvalificiranih čiji poslodavci mogu neposredno utjecati na ubrzanje rasta produktivnosti, naročito kroz podizanje praga primjene više stope poreza na dohodak, naglašavaju iz HUP-a.

Ne manje važnim drže i izjednačavanje poreznog tretmana dohotka od rada i rentijerskih aktivnosti.

Razlike su, upozoravaju, velike pa je tako efektivna stopa kojom se oporezuje prihod od najma turistima (od jedan do deset posto) više nego deset puta manja od efektivne stope na nesamostalni rad, što negativno utječe na dostupnost radne snage u turističkim regijama.

Naglašavaju i, prema njihovom mišljenju, veliki nesrazmjer između poreznog tretmana dugoročnog najma te najma turistima u odnosu na efektivnu stopu kojom se oporezuje isplaćena dobit: 8,4 i i 4,5, u odnosu na 20,8 posto.