HUP i HNB: Očekuje se daljnje usporavanje inflacije

Prema prvoj procjeni Eurostata, Ureda za statistiku Europske unije, u rujnu se inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) usporila za 1,1 postotni bod, odnosno s 8,4 posto u kolovozu na 7,3 posto, čemu je ponajviše pridonio manji doprinos cijena industrijskih proizvoda i usluga, a u nešto manjoj mjeri i cijena hrane.

Temeljna inflacija, pri čijem se izračunu isključuju cijene energije i hrane, smanjila se za dva postotna boda, s 9,1 posto u kolovozu na 7,1 posto. Inflacija cijena industrijskih proizvoda snažno se smanjila, na 4,5 posto sa 6,9 posto u kolovozu, u okružju nižih cijena sirovina na svjetskom tržištu, normalizacije opskrbnih lanaca i usporavanja godišnjeg rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu.

Inflacija cijena usluga u rujnu se usporila na 9,2 posto, s 10,7 posto koliko je iznosila u kolovozu.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za Financije.hr komentiraju da su ovi podaci bolji od očekivanih.

“Godišnja stopa harmoniziranog indeksa inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj, koju je objavio Eurostat, u rujnu bilježi snažan pad na 7,3 s 8,4 posto u kolovozu, što je ponajviše rezultat snažnog pada cijena usluga te proizvoda u sektoru hrane, pića i duhana. Zabilježeni mjesečni pad od 0,7 posto je također snažniji u odnosu na naša očekivanja”, komentirali su iz HUP-a.

Hrvatska je tako među tri članice eurozone s najvećim mjesečnim padom cijena, ističu u HUP-u, koji možemo pripisati jenjavanju sezonski snažnih turističkih aktivnosti te, kao i obično, hlađenju cijena usluga.

Iz ove udruge napominju i da je najbitnije pitanje inflatornih kretanja u narednom periodu – da li će rast cijena sirove nafte od oko 30 posto od lipnja, ponovo razbuktati inflaciju u nastavku godine. Procjenjuje se da poskupljenje nafte za 10 dolara po barelu, ubrzava europsku inflaciju za 0,3 postotna boda. Očekuje da će se cijene nafte u nastavku godine korigirati na dolje, zbog pada globalne potražnje uslijed recesije u europodručju te snažnog usporavanju rasta u SAD-u ili čak kraće recesije početkom 2024. godine.

“U idućim mjesecima očekujemo pad inflacije u eurozoni i Hrvatskoj uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, normalizacije dobavnih lanaca te stabilizacije cijena nafte i drugih energenata. Pritom snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području i dalje sugerira znatno nižu uvoznu inflaciju”, ističu u HUP-u i dodaju kako je, u kombinaciji s “hlađenjem” agregatne potražnje, normalizacijom lanaca dobave i slabijom inflacijom prehrambenih proizvoda krajem godine moguć je pad.

Sličnog stava su i u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Cijene da se do 2024. godine očekuje usporavanje inflacije.

„U 2023. i 2024. očekuje se usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) na 8,8 posto (s 10,7 posto u 2022. godini) odnosno na 4,7 posto. Usporavanje inflacije u prvoj polovini 2023. godine u velikoj je mjeri bio rezultat snažnog smanjivanja inflacije cijena energije. U okružju rastućih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu taj je trend prekinut u trećem tromjesečju 2023. Očekivano usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju 2023. godine i u 2024. trebalo bi odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane”, navode iz HNB-a za Financije.hr.

Što se tiče dvije glavne potkomponente temeljne inflacije, očekuje se da će usporavanje inflacije cijena industrijskih proizvoda u narednim mjesecima biti nešto izraženije od usporavanja cijena usluga, budući da na kretanje cijena industrijskih proizvoda u većoj mjeri djeluje smanjenje inozemnih inflacijskih pritisaka.

“S druge strane, na kretanje cijena usluga u većoj mjeri utječe kretanje nominalnih plaća, čiji bi se godišnji rast trebao usporavati, ali će i dalje ostati viši od dugoročnog prosjeka. Nadalje, očekuje se da će se inflacija cijena hrane u posljednjem tromjesečju 2023. i u 2024. nastaviti usporavati, u okružju nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i normalizacije opskrbnih lanaca“, ističu iz HNB-a.

Inflacija bi mogla biti viša, ističu, u slučaju da ne dođe do smanjenja profitnih marži, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo spomenuti mogući viši rast plaća. Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane.

S druge strane, slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, kažu u HNB-u, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.

Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na izvanredno brz oporavak realnih neto primanja zaposlenika u Hrvatskoj ove godine (2,3 posto više tijekom prvih sedam mjeseci), naročito u uslužnim sektorima te izdašnijim kolektivnim ugovorima, ističu i u HUP-u, te kažu da očekuju nastavak bržeg rasta plaća u Hrvatskoj u odnosu na euro područje.

Autori: Vedran Harča, Lejla Barić