Hrvatski javni dug iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu i u prvom se tromjesečju zadržao znatno ispod prosjeka eurozone, dok je proračunski manjak ponovno premašio propisani prag od tri posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.
Na kraju prvog tromjesečja konsolidirani dug opće države u Hrvatskoj iznosio je 55,2 milijarde eura, odnosno 58,4 posto BDP-a.
Na kraju prošle godine udio duga iznosio je 56,2 posto BDP-a, što znači da je u prva tri mjeseca ove godine porastao za 2,2 postotna boda.
Unatoč rastu, Hrvatska je i dalje ostala ispod prosjeka eurozone, gdje je javni dug na kraju ožujka dosegnuo 88,9 posto BDP-a. To je 1,2 postotna boda više nego na kraju prosinca.
Na razini cijele Europske unije udio javnog duga iznosio je 82,9 posto BDP-a, u odnosu na 81,8 posto na kraju prošle godine.
U usporedbi s krajem ožujka 2025., udio duga porastao je za 1,7 postotnih bodova u eurozoni i za 1,5 postotnih bodova u EU-u.
Na kraju prvog tromjesečja bruto dug opće države iznosio je 14,24 bilijuna eura u eurozoni i 15,7 bilijuna eura na razini EU-a.
To znači da je dug u eurozoni bio veći za oko 300 milijardi eura nego na kraju prosinca, dok je na razini Unije porastao za približno 330 milijardi eura.
Trinaest članica iznad praga od 60 posto
Propisani prag javnog duga od 60 posto BDP-a premašilo je 13 država članica.
Najveći udio ponovno je zabilježen u Grčkoj, gdje je javni dug premašio BDP za 43,6 posto. Slijedi Italija, s dugom koji je bio gotovo 39 posto veći od BDP-a.
Hrvatskoj je po udjelu javnog duga bila najbliža Rumunjska, gdje je on iznosio 60,1 posto BDP-a.
Najniži udio javnog duga ponovno je zabilježen u Estoniji, i to 25,2 posto BDP-a.
Proračunski manjak ostao iznad tri posto
Za razliku od javnog duga, proračunski manjak Hrvatske premašio je propisani prag.
Sezonski prilagođeni manjak konsolidirane opće države iznosio je u prvom tromjesečju 3,4 posto BDP-a. Isti udio zabilježen je i u četvrtom tromjesečju prošle godine, prema revidiranim podacima Eurostata.
Hrvatska je tako ostala iznad dopuštene granice od tri posto BDP-a drugo tromjesečje zaredom. Na razini eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iznosio je 3,1 posto BDP-a, što je 0,1 postotni bod manje nego na kraju prošle godine. Isti udio zabilježen je i na razini EU-a, gdje je manjak smanjen za 0,2 postotna boda.
Ukupno je 12 članica u prvom tromjesečju prekoračilo prag od tri posto BDP-a. Najveći manjak zabilježen je u Bugarskoj, gdje je dosegnuo 7,6 posto BDP-a.
Isti udio manjka kao Hrvatska imala je Slovačka, dok je Austrija bila nešto lošija s 3,5 posto BDP-a.
Pet država ostvarilo proračunski višak
Proračunski višak zabilježile su Irska, Danska, Grčka, Cipar i Portugal. Viškovi su se kretali od 4,4 posto BDP-a u Irskoj do 0,3 posto u Portugalu.
Pročitajte još:
Eurostat za prvo tromjesečje nije raspolagao podacima o proračunskom saldu Italije.
Podaci tako pokazuju da Hrvatska i dalje stoji relativno dobro kada je riječ o razini javnog duga, ali istodobno ima izazov s održavanjem proračunskog manjka unutar europskih fiskalnih pravila.
