Hrvatska je na Vijeću ministara poljoprivrede naglasila nužnost opreznog pristupa po pitanju uredbe o genomskim tehnikama, a zalaže se za prijelazno razdoblje od sedam godina u kojem bi države same odlučile hoće li i u kojem opsegu dopustiti stavljanje na tržište sjemena i bilja nastalog novim genomskim tehnikama.
Kako se navodi u priopćenju Ministarstva poljoprivrede s jučerašnjeg sastanka Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva u Bruxellesu, Predsjedništvo je predstavilo stanje dosadašnjih rasprava o uredbi o novim genomskim tehnikama, prenosi Hina.
“Iako je postignut određeni napredak u pojedinim tehničkim pitanjima, Hrvatska je pripremila dokument u kojem traži prijelazno razdoblje od sedam godina u kojem bi države mogle same odlučiti hoće li i u kojem opsegu dopustiti stavljanje na tržište sjemena i bilja nastalog novim genomskim tehnikama”, ističu iz resora poljoprivrede.
“U tom razdoblju bi Komisija imala vremena napraviti procjenu učinka, a države članice bi se potom mogle vratiti raspravi o zajedničkom pristupu zasnovanom na znanstvenim činjenicama, analizama i podacima”, dodaju.
Prenose kako je ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula da je nužno jasno razgraničiti odnos s ekološkom i konvencionalnom poljoprivredom, a naglasila je i da je potrebno na zadovoljavajući način riješiti pitanje patenata.
Na sjednici Vijeća održana je i prva razmjena mišljenja o ribolovnim mogućnostima za iduću godinu.
Pročitajte još:
Ministrica Vučković naglasila je da su znanstvene podloge i uvažavanje socio-ekonomskog konteksta iznimno važno polazište za ovakve rasprave, a ambiciozni ciljevi zaštite kojima je Hrvatska predana i na međunarodnoj razini daju smjernice za održivo ribarstvo. Kako su živi morski resursi djeljivi, izuzetno je važan konsolidirani i konzistentan pristup na međunarodnoj razini.
Usvojeni su i zaključci Vijeća o dugoročnoj viziji ruralnih područja, gdje se Hrvatska posebno zalaže za koherentnost politika i mjere protiv depopulacije, zaključuje se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.
