Globalna zaluđenost izgradnjom velikih podatkovnih centara u utrci za što boljim položajem na polju umjetne inteligencije nije mogla zaobići Europu, no ipak ta ambicija nije podjednako raspoređena.
Naime, dvije trećine zemalja Europske unije (EU) se obvezalo financijski poduprijeti europski plan o izgradnji sedam velikih kompjuterskih središta umjetne inteligencije.
Ostatak se odlučio suzdržati u trenutku kada su nacionalni proračuni prenapregnuti zbog sve više istodobnih prioriteta.
Europska komisija je najavila plan o izgradnji sedam takozvanih giga-tvornica, odnosno podatkovnih centara koji će podržavati umjetnu inteligenciju, od čega su tri veća i četiri manja projekta.
Prije no što se počnu razvijati ti projekti vlade zemalja članica bi se trebale obvezati na kupnju kompjutorske snage projekata koje podržavaju, a te obveze trebaju biti jednake ili nadmašivati sredstva koja je obećala EU. To bi trebalo utjecati i na privatne investitore koji možda još oklijevaju zbog visokih cijena energije i dugih postupaka izdavanja dozvola.
Prema dokumentu Europske komisije, u koji je uvid imao Politico, dvije trećine zemalja je ponudilo ukupno financiranje od tri milijarde dolara.
Nizozemska vlada, međutim, navela je da se ona odlučila za fleksibilan i održiv daljnji razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju bez prethodnog obvezivanja i rezerviranja snage u mogućim budućim giga-tvornicama.
Neke druge zemlje su se već obvezale na financiranje nekih ranijih manjih AI projekata i žele se na njih usredotočiti.
Kod sedam velikih EU projekata javno financiranje ne bi trebalo prijeći 35 posto, odnosno ostatak treba doći od privatnih investitora.
Neke ugledne europske tvrtke su već iskazale interes kao što su španjolske Telefonica i Banco Santander.
Najveći financijski doprinos za europske giga-tvornice ponudila je Njemačka u iznosu od milijardu eura.
Druga je Italija sa 400 milijuna eura, a treća Grčka s 350 milijuna eura. Slijede Španjolska s 250 milijuna eura te Portugal s 200 milijuna eura.
Mađarska je ponudila 125 milijuna eura, a onda slijedi skupina zemalja koja se odlučila na 100 milijuna eura u kojoj su Poljska, Češka, Francuska, Danska i Finska.
Ostale zemlje su ponudile manje iznose, a među njima je i Hrvatska koja je odlučila izdvojiti 10 milijuna eura jednako kao Irska.
Kod takvih manjih iznosa riječ je zapravo o manjim centrima koji bi bili povezani s giga-tvornicom u zemlji domaćinu. Hrvatska, Mađarska i Litva zajednički podupiru poljsku kandidaturu za domaćina ukupnim iznosom od 36 milijuna eura. Irska podupire izgradnju giga-tvornice u Francuskoj.
Pročitajte još:
Europska bi komisija početkom iduće godine trebala izabrati koji i gdje bi bili ti projekti giga-tvornica i, ovisno o veličini, poduprijeti ih sa 100 do 200 milijuna eura u početnoj fazi te kasnije s dodatnih 400 do 800 milijuna eura.
Nakon odluke Bruxellesa veliki podatkovni centri bi, prema planu, bili izgrađeni u godinu i pol dana. Iz javnih sredstava bi se novac počeo izdvajati tek kada se centri dovrše, vjerojatno u 2028. godini, a isplate bi se razvukle na razdoblje od pet godina.
