Hrvatska na drugom mjestu po padu industrijske proizvodnje u EU

Industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u kolovozu najsnažnije od početka prošle godine, a Hrvatska se svrstala među zemlje s najvećim padom, uz bok Danskoj i Grčkoj, pokazali su podaci Eurostata, europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u kolovozu za 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, najsnažnije od veljače prošle godine. U srpnju se smanjila za 0,5 posto. Na razini EU-a proizvodnja je u zadnjem ljetnom mjesecu porasla za 1,3 posto u odnosu na srpanj kada se prema revidiranom podatku smanjila za 0,3 posto.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,7 posto u eurozoni i za 3,6 posto u EU. Zamjetan rast bilježili su i sektori trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU. Proizvodnja energije uvećana je u eurozoni za skromnih 0,4 posto i za 0,2 posto u EU.

Najsnažnije je u kolovozu na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Irskoj, za 4,5 posto. Slijede Njemačka i Litva gdje je uvećana za 3,3 posto. Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu, za 9,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Slijedi Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u kolovozu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 4,6 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim podacima porasla za 6,3 posto. Pad u kolovozu najsnažniji je od početka pandemije u travnju 2020. godine, a nadovezuje se na rast proizvodnje na sredini ljeta, najveći od lipnja 2020. godine i ublažavanja mjera suzbijanja Covida-19. Po padu proizvodnje u kolovozu Hrvatskoj su blizu Danska i Grčka gdje se smanjila za 4,5 odnosno 4,4 posto.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazali su pad proizvodnje kapitalnih dobara od 13,2 posto u kolovozu u odnosu na srpanj i smanjenu proizvodnju energije, za 2,2 posto. U srpnju proizvodnja energije porasla je za 12,9 posto, a proizvodnja kapitalnih dobara za 11,7 posto.

U odnosu na prošlogodišnji kolovoz industrijska proizvodnja u eurozoni gotovo je stagnirala, nakon pada od 2,1 posto u srpnju, prema revidiranim podacima. Stabilizacija se nazire i u EU gdje je proizvodnja također gotovo stagnirala, nakon revidiranog pada od 1,5 posto u srpnju, prenosi Hina.

Istodobno, u eurozoni je na godišnjoj razini najviše porasla proizvodnja energije, za 2,6 posto, koja je u EU rasla za 2,2 posto. Najveći rast proizvodnje u EU bilježio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto. Proizvodnja kapitalnih dobara zadržala se otprilike na razini prošlogodišnjeg kolovoza. Najsnažniji pad na oba područja zabilježen je u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 4,8 posto u eurozoni i za 3,9 posto u EU.

Najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u kolovozu Irska, za 15,8 posto. Slijedi Danska gdje je uvećana za 10,7 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu pala na godišnjoj razini za 2,1 posto, nakon rasta od 1,6 posto u prethodnom mjesecu. Isti postotni pad bilježila je u kolovozu i Rumunjska, a blizu je i Njemačka gdje je smanjena za 2,5 posto.

Daleko najveći pad proizvodnje bilježio je Luksemburg, za 11,7 posto. Slijede Estonija i Mađarska gdje je smanjena za šest odnosno za 4,2 posto.