Gotovo dvije trećine zemalja javno se izjasnilo protiv rezanja novaca za poljoprivredu i regionalni razvoj u novom proračunu Europske unije (EU), a među 17 država članica koje su potpisale pismo irskom predsjedništvu EU-a nalazi se i Hrvatska.
To je zapravo otvorena kritika stajališta Njemačke i još pet zemalja koje žele da se planirani sedmogodišnji proračun od gotovo dva bilijuna eura smanji za nekoliko stotina milijardi.
Uz Njemačku, Nizozemska, Austrija, Finska, Švedska i Danska uputile su poziv irskom predsjedništvu da, kada predstavi nacrt proračuna sredinom ovog mjeseca, osjetno sreže ukupan iznos kojega je predložila Europska komisija.
Na odgovor suprotstavljenog bloka zemalja nije trebalo dugo čekati. Naime, 17 zemalja traži da se predviđeni iznos od 900 milijardi eura za spomenute dvije kategorije ne dira. Potpisnice su Italija, Španjolska, Poljska, Hrvatska, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
“Mi smatramo da ukupno financiranje kohezijske politike i poljoprivredne politike mora ostati očuvano u idućem proračunu”, navodi tih 17 zemalja.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni te rumunjskih predsjednik Nicusor Dan koordinirali su tu inicijativu uz namjeru da organiziraju neformalni sastanak te velike skupine zemalja na marginama idućega samita EU-a koji se održava 15. i 16. listopada, navodi Politico.
U prvotnom prijedlogu proračuna koji je sastavila Europska komisija još prošle godine već je dio novaca koji bi uobičajeno završio u poljoprivredi i regionalnom razvoju preusmjeren ka novim prioritetima kao što su obrana i konkurentnost.
Skupina zemalja koja se naziva Prijatelji kohezije upozorava da bi bilo kakvo daljnje rezanje samo oslabilo proračun i riskiralo smanjenje javne potpore u pojedinim zemljama europskoj ideji.
Irska kani na samitu idućega tjedna predstaviti pregovarački okvir za novi proračun dok zemlje EU-a žele ostvariti dogovor do kraja ove godine prije izbora u Francuskoj, Poljskoj i Italiji koji mogu poremetiti pregovore ako se u međuvremenu ne postigne suglasje.
Jedno od najosjetljivijih dijelova novog proračuna je i pitanje europskih poreza. Bruxelles je predložio pet novih vrsta poreza na razini EU-a kako bi se godišnje prikupilo 66 milijardi eura. Francuska snažno zagovara europske poreze koji bi djelovali na smanjenje nacionalnih doprinosa u EU proračun, no neke zemlje se protive pojedinim poreznim oblicima smatrajući da bi nerazmjerno pogodili njihove nacionalne proračunske prihode.
Pročitajte još:
U pismu 17 zemalja navodi kako izvorni europski prihodi moraju biti osmišljeni pošteno, jednostavno i proporcionalno.
Istodobno su pozvale na odgodu otplate postpandemijskog duga koji bi u novom europskom proračunu trebao koštati 25 milijardi eura godišnje.
