Hrvatska među najlošijima u EU u broju građana u riziku od siromaštva

U prošloj godini procijenjeno je da više od 72 milijuna ljudi u Europskoj uniji (EU) živi u riziku od siromaštva što predstavlja čak 16,2 posto ukupne populacije. Ipak, značenje granice koja predstavlja život u riziku od siromaštva razlikuje se od zemlje do zemlje.

Rizik od siromaštva uključuje osobe čiji medijalni ekvivalentni raspoloživi dohodak pada ispod određenog praga. Taj je prag postavljen na 60 posto nacionalnog medijalnog dohotka.

Eurostat napominje da taj indikator ne mjeri bogatstvo ili siromaštvo već odražava nizak dohodak u usporedbi s ostalim stanovnicima iste zemlje. To ne implicira automatski nizak životni standard.

Prosjek EU-a kad je riječ o medijalno ekvivalentnom dohotku po osobi u prošloj je godini iznosio 21.582 eura, a 60 posto od toga je 12.949 eura ili oko 1.079 eura mjesečno. Svatko tko ima niže prihode automatski se smatra izloženim riziku od siromaštva. Na razini pojedinih zemalja taj prag varira od 391 eura u Bugarskoj do 2.540 eura u Luksemburgu.

Ako se uzmu u obzir neke od zemalja kandidata za članstvo u EU i članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), tada je raspon od 201 eura u Turskoj do 2.596 eura u Švicarskoj. U Danskoj, Austriji, Irskoj, Nizozemskoj i Belgiji prag ispod kojega se javlja rizik od siromaštva se nalazi u rasponu od 1,500 do 2.000 eura.

Taj je prag ispod 750 eura u Latviji, Portugalu, Litvi, Poljskoj, Grčkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, a u Mađarskoj i Rumunjskoj, uz Bugarsku, pada ispod 500 eura. U Hrvatskoj je 617 eura, a u Sloveniji 981 euro. U Srbiji je, primjerice, 304 eura.

Pogledaju li se najveća gospodarstva EU-a, u Njemačkoj je prag na 1.381 euro, a onda slijede Francuska s 1.278 eura, Italija s 1.030 eura te Španjolska s 965 eura.

Sve te brojke se odnose na jednu osobu, a prag je 2,1 puta viši ako se primijeni na obitelj od dvije odrasle osobe i dvoje djece. To onda iznosi za prosjek EU-a 2.266 eura, a za Hrvatsku 1.296 eura.

Po riječima Giulije De Lazzari, koja je ekonomistica u Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), razlike u produktivnosti i industrijskoj strukturi objašnjavaju zašto su razlike tako značajne među pojedinim zemljama.

Kao rezultat, zemlje čije se ekonomije ističu sektorima koji imaju veću dodanu vrijednost, kao što su financije, informacijska tehnologija ili sofisticirana industrija, imaju veće dohotke. Samim tim je prag rizika od siromaštva viši.

Kada se dodatno primijeni kriterij standarda kupovne moći (PPS), jaz postaje nešto manji iako razlike ostaju jednako jasne. PPS predstavlja umjetnu novčanu jedinicu kojom se, u teoriji, može kupiti jednaka količina roba i usluga u svakoj zemlji. U tom slučaju prag rizika od siromaštva je 1.889 PPS-a u Luksemburgu koji je na vrhu ljestvice te 560 PPS-a u Mađarskoj koja je na dnu ljestvice EU-a.

U Hrvatskoj je 814 PPS-a, a u Sloveniji 1.079 PPS-a. Uzmu li se u obzir i zemlje kandidati na dnu je Srbija sa 449 PPS-a.

I u ovom slučaju, da bi se dobila vrijednost za obitelj od dvije odrasle osobe i dvoje djece, brojka se množi s 2,1.

Kako već rekosmo, rizik od siromaštva zahvaća 16,2 posto stanovništva EU-a, a varira od 9,5 posto u Češkoj do 21,7 posto u Bugarskoj. Hrvatska je dosta visoko s brojkom od 20,3 posto.

Gore od Hrvatske u EU, osim Bugarske, su još samo Litva i Latvija. Među zemljama kandidatima najgore stoje Turska i Sjeverna Makedonija s 22,2 posto.

Slovenija je ispod prosjeka EU-a sa stopom od 13,2 posto. Ta je zemlja bolja i od Njemačke gdje je brojka 15,5 posto. Bolje od Slovenije su, osim Češke, još Irska, Finska, Nizozemska, Danska i Belgija.

U Francuskoj je brojka 15,9 posto, u Italiji 18,9 posto te u Španjolskoj 19,7 posto.