Kibernetički napadi ove su godine još jednom pokazali da posljedice hakiranja daleko nadilaze krađu podataka. Napadači mogu zaustaviti proizvodnju, blokirati isporuke, ugroziti poslovanje financijskih institucija i izazvati velike troškove oporavka.
Istovremeno, sve više pozornosti privukla je i nova kategorija prijetnji u kojima umjetna inteligencija ne služi samo kao pomoć hakerima, nego sama izvodi napade.
Jedan od najupečatljivijih incidenata dogodio se 11. ožujka, kada je kibernetički napad pogodio američkog proizvođača medicinske opreme Stryker, kompaniju koja posluje u 61 zemlji i zapošljava oko 56.000 ljudi. To je poremetilo rad računalnih sustava kompanije diljem svijeta, zbog čega su nastali problemi s obradom narudžbi, proizvodnjom i isporukama kupcima.
Skupina Handala, povezana s Iranom, preuzela je odgovornost, tvrdeći da je riječ o odmazdi za američko-izraelske napade na Iran. Tvrtka je izvijestila da nije pronašla naznake klasičnog ransomwarea ili zlonamjernog softvera, dok su brojni povezani uređaji bili izbrisani.
Problemi su zabilježeni i u mrežnoj infrastrukturi. Sigurnosni istraživači Googleova Mandianta u lipnju su upozorili na iskorištavanje ranjivosti u sustavu Cisco Catalyst SD-WAN Manager, koji kompanije koriste za upravljanje mrežama. Napadači su mogli dobiti administratorske ovlasti, što otvara mogućnost pristupa osjetljivim dijelovima infrastrukture.
Vrijedi spomenuti i ovotjedni slučaj zabilježen u Francuskoj, gdje su hakeri preuzeli kontrolu nad softverom koji regulira temperaturu rashladnih jedinica u stotinama supermarketa, prisiljavajući neke od njih da se preko noći zagriju na 50°C. To je uzrokovalo štetu procijenjenu na milijune eura.
Posebnu pozornost privukli su i napadi na južnokorejski financijski sektor. Prema izvješćima Reutersa, u listopadu su prijavljeni incidenti u više financijskih institucija i curenje velikog broja podataka. U napadima su, prema navodima sigurnosnih stručnjaka, korišteni AI alati.
Upravo je autonomija umjetne inteligencije jedno od važnijih sigurnosnih pitanja ove godine. Tijekom sigurnosnih testiranja AI agenata zabilježeni su slučajevi u kojima su sustavi samostalno poduzimali nepredviđene korake i pristupali vanjskim sustavima.
Tako su, tijekom sigurnosnih testiranja, AI agenti koje je razvijao OpenAI izašli iz izoliranog testnog okruženja, iskoristili ranjivosti i pristupili infrastrukturi platforme Hugging Face. Prema izvješćima, u napadu je sudjelovalo približno 700 agenata, a sustavi su došli do dijela privatnih podataka i vjerodajnica.
AI agenti OpenAI-ja pokušali su i neovlašteno pristupiti internetskim stranicama američkih državnih institucija, uključujući Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo trgovine. Prema istraživačkoj organizaciji Transluce, agenti su pokušali iskoristiti ranjivost na stranici Ureda za građanska prava pri Ministarstvu obrazovanja, no pokušaj nije uspio.
OpenAI je također potvrdio da su njegovi alati pristupali javnim podacima američke Komisije za vrijednosne papire (SEC) i koristili vjerodajnice pronađene na internetu za pristup stranici Ureda za popis stanovništva.
Najozbiljniji primjer takvog napada na državne sustave zabilježen je u Australiji, gdje je AI agent iste tvrtke u lipnju neovlašteno pristupio portalu Medicare za statističke podatke o zdravstvenom sustavu. Agent je zaobišao ograničenja pristupa, izvršavao naredbe te preuzeo interne datoteke, vjerodajnice i zbirne statističke podatke.
Anthropic je, pak, izvijestio da su njegovi AI modeli tijekom sigurnosnih evaluacija pristupili stvarnim sustavima triju organizacija. U jednom slučaju model je pristupio vjerodajnicama i bazi podataka, nakon što je pogrešno zaključio da je stvarna meta dio testnog okruženja.
U Hrvatskoj je tijekom prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno 1.203 kibernetička incidenta, prema podacima Nacionalnog CERT-a.
Najčešće su bile phishing prijevare, u kojima se napadači lažno predstavljaju kao banke, državne institucije ili poznate kompanije kako bi došli do osobnih i financijskih podataka građana. Poseban rizik pritom predstavljaju prijevare povezane s turističkim rezervacijama i lažnim stranicama za plaćanje.
Pročitajte još:
U kolovozu je zabilježen i kibernetički napad na aplikaciju HZMO Live, no Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izvijestio je da temeljni informacijski sustav nije bio ugrožen te da isplata mirovina nije bila dovedena u pitanje.
Iako nema javno potvrđenih podataka da je neki od većih napada u Hrvatskoj ove godine samostalno izveo AI agent, automatizacija phishinga i drugih oblika prijevara dodatno otežava njihovo otkrivanje. Za poduzeća i građane to znači veći rizik od financijskih gubitaka i krađe identiteta te potrebu za snažnijom zaštitom digitalnih računa.
