Francuska plaća sve višu premiju rizika na državni dug dok ulagači očekuju treću uzastopnu godinu političke borbe oko proračuna, koja bi mogla srušiti još jednu vladu.
Prinos na desetogodišnje francuske državne obveznice, poznate kao OAT, prošlog je petka premašio 4,5 posto prvi put od 2008. godine te se zadržao iznad te razine. U četvrtak je iznosio 4,67 posto.
Razlika između prinosa na francuske i njemačke desetogodišnje obveznice istodobno je premašila jedan postotni bod prvi put od vrhunca dužničke krize u eurozoni 2012. godine. Ulagači sada za kreditiranje Francuske traže veću naknadu nego za kupnju obveznica Italije ili Grčke, država koje su svojedobno bile u središtu europske dužničke krize.
Francuska ima i neke od najviših troškova dugoročnog zaduživanja među članicama skupine G7. Prinos na njezine 30-godišnje obveznice dosegnuo je 5,24 posto, u usporedbi s 5,08 posto za Italiju i 3,85 posto za Njemačku. Više prinose među promatranim gospodarstvima bilježe još Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države.
Rezovi od 54 milijarde eura
Krhka manjinska vlada francuskog premijera Sébastiena Lecornua početkom listopada parlamentu bi trebala predstaviti prijedlog proračuna za 2027. godinu. Rasprava će trajati tijekom listopada, a glasanje je predviđeno za 17. studenoga.
Lecornu namjerava predložiti smanjenje rashoda u iznosu od približno 54 milijarde eura. Tvrdi da je snažnija fiskalna disciplina nužna kako bi Francuska obuzdala rast javnog duga i smanjila jedan od najvećih proračunskih deficita u europodručju.
Francusko ministarstvo financija očekuje da će javni dug ove godine dosegnuti rekordnih 119,3 posto bruto domaćeg proizvoda, a u 2027. porasti na 121,7 posto BDP-a. Proračunski deficit trebao bi ove godine iznositi oko 5,4 posto BDP-a, dok ga vlada želi približiti razini od pet posto.
Dio ekonomista upozorava da se francuske javne financije nalaze na dugoročno neodrživoj putanji. Dodatni udarac povjerenju ulagača bilo je prošlogodišnje snižavanje francuskog kreditnog rejtinga agencije Fitch.
Vladini planovi, međutim, nailaze na snažan politički otpor. Prijevremeni izbori u srpnju 2024. nisu donijeli apsolutnu većinu ni jednom političkom bloku, pa je Nacionalna skupština ostala podijeljena između krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, lijevog Novog narodnog fronta i Lecornuova saveza desnog centra.
Francuske vlade srušene su glasovanjem o nepovjerenju u prosincu 2024. i rujnu 2025. godine. Lecornu je proračun za 2026. uspio donijeti tek u veljači ove godine, koristeći ustavnu odredbu koja vladi omogućuje usvajanje zakona bez glasovanja u parlamentu.
Mjere poput djelomičnog zamrzavanja mirovina teško će dobiti potporu oporbenih zastupnika. Lecornu bi zato ponovno mogao pokušati pronaći kompromis s dijelom opozicije ili posegnuti za posebnim ustavnim ovlastima kako bi proračun bio usvojen do sredine prosinca.
Ulagači strahuju od novih izbora
Analitičari ING-a procjenjuju da će se francuska vlada suočiti sa snažnim političkim otporom pri pokušaju smanjenja deficita. Pritisak na državne obveznice vjerojatno neće nestati ni nakon donošenja proračuna jer Francusku u proljeće očekuju predsjednički izbori, a nakon njih mogući parlamentarni izbori i novi dugotrajan proces sastavljanja vlade.
ING očekuje da će razlika između prinosa na francuske i njemačke obveznice u idućim mjesecima iznositi između 100 i 125 baznih bodova. Dodatni problem za Francusku predstavlja mogućnost da Europska središnja banka neće biti spremna intervenirati kupnjom obveznica dok je usredotočena na novi rast inflacijskih pritisaka.
Chris Attfield, strateg za europske kamatne stope u HSBC-u, ocijenio je da je rast premije na francuske obveznice bio znatno veći nego što bi se moglo očekivati samo na temelju omjera javnog duga i BDP-a. Ipak, smatra da bi ESB vjerojatno intervenirao tek ako bi tržišna kretanja postala nekontrolirana.
Rizik povećava i činjenica da više od polovine francuskih državnih obveznica sada drže inozemni ulagači. Ako oni odluče smanjiti izloženost, Francuska će morati pronaći nove kupce spremne preuzeti dug, vjerojatno uz još više prinose.
Pročitajte još:
Financijski direktor BNP Paribasa Lars Machenil poručio je da francuski zastupnici moraju raditi na smanjenju duga, ali i uzeti dovoljno vremena za sastavljanje proračuna koji ima ekonomskog smisla.
Za tržišta, međutim, vremena je sve manje. Francuska više ne plaća samo cijenu visokog duga i deficita nego i cijenu političke neizvjesnosti. Svaki novi sukob oko proračuna povećava mogućnost pada vlade, prijevremenih izbora i još skupljeg zaduživanja druge najveće ekonomije eurozone.
