Europska unija zatražila je od Kine da dobrovoljno ograniči izvoz hibridnih automobila kako bi se izbjegao novi trgovinski sukob. Bruxelles želi da se udio hibridnih vozila proizvedenih u Kini smanji na približno 15 posto europskog tržišta, s više od trećine koliko iznosi danas.
Zahtjev dolazi uoči ključnih trgovinskih razgovora koji bi se sljedećeg mjeseca trebali održati u Pekingu. Europski proizvođači automobila otpuštaju velik broj radnika dok jeftiniji kineski modeli preplavljuju tržište, zbog čega Bruxelles od kineskih vlasti traži da ograniče izvoz ili se suoče s višim carinama, piše u ekskluzivi Financial Timesa koji se pozvao na tri osobe upoznate s razgovorima.
„Ako oni neće ograničiti izvoz na naše tržište, mi ćemo ga ograničiti”, poručio je jedan europski dužnosnik, dodajući da je cilj zaustaviti deindustrijalizaciju Europe.
Bruxelles je od Kine zatražio suzdržanost i pri izvozu nekih drugih proizvoda, među kojima su kemikalije. Istodobno želi da Peking poveća uvoz europskih proizvoda i tako pomogne u smanjivanju golemog trgovinskog viška koji ostvaruje u odnosima s EU.
Europska unija u lipnju je Kini postavila rok do listopada za postizanje konkretnih rezultata u smanjivanju trgovinske neravnoteže. Dvije strane osnovale su i zajednički forum za trgovinske i investicijske konzultacije, koji bi trebao rješavati probleme povezane s pristupom tržištu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije upozorila je da je trgovinski deficit EU s Kinom, koji doseže milijardu eura dnevno, došao do prijelomne točke. Poručila je da je drugi „kineski šok” već stigao te da će Unija za uravnoteživanje trgovinskih odnosa upotrijebiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju.
Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič trebao bi razgovarati s kineskim ministrom trgovine Wangom Wentaom prije odlaska u Peking, planiranog za drugu polovicu listopada.
Uvoz hibrida porastao više od deset puta
Pritisak na Bruxelles pojačao se nakon što je uvoz kineskih hibridnih automobila u drugom tromjesečju dosegnuo rekordnu razinu.
EU je u listopadu 2024. uveo antidampinške carine do 45 posto na električne automobile proizvedene u Kini. Peking je odgovorio carinama na europski konjak, meso i mliječne proizvode.
Carine su donekle usporile rast uvoza potpuno električnih automobila, ali su kineski proizvođači povećali izvoz hibrida, na koje se primjenjuje jedinstvena europska carina od deset posto.
Broj uvezenih kineskih hibridnih automobila porastao je s približno 3.800 u listopadu 2024. na 50.000 u srpnju ove godine. Istodobno su njihove prosječne cijene nastavile padati. Pojedini europski proizvođači, uključujući Volkswagen, zato već traže uvođenje jednako visokih carina i na hibridne automobile.
Europska komisija zasad pokušava postići dogovor s kineskim vlastima. Kao mogući model spominje se sporazum koji je tadašnja Europska zajednica 1986. postigla s Japanom, kada je Tokio pristao dobrovoljno ograničiti izvoz automobila. Ta je politika ostala na snazi do 1999. godine, a potaknula je japanske proizvođače poput Toyote i Nissana da ulažu u europske pogone ili surađuju s lokalnim kompanijama.
Pročitajte još:
U Njemačkoj i Francuskoj, dvjema najvećim europskim gospodarstvima, stvara se suglasnost da EU mora odlučnije odgovoriti na rast kineskog izvoza. Industrije poput automobilske, kemijske i čelične upozoravaju da ih niske cijene kineskih proizvoda dovode do prijelomne točke.
Kina odbacuje tvrdnje da konkurentnost njezinih kompanija proizlazi iz državnih subvencija, tvrdeći da su niže cijene rezultat učinkovitije proizvodnje. U trgovinskim razgovorima od europskih država traži ukidanje izvoznih ograničenja i sankcija uvedenih kineskim kompanijama.
