Europski prehrambeno-poljoprivredni sektor zadržao je i proširio pozitivnu trgovinsku bilancu u prva četiri mjeseca ove godine s ukupnim viškom od 15,6 milijardi eura.
To je 233 milijuna eura bolji rezultat no u istom razdoblju prošle godine.
Ukupni izvoz je iznosio 77,6 milijardi eura što je, doduše, pad od tri posto ili 2,3 milijarde eura u odnosu na prva četiri mjeseca lani. Razlog padu je niža vrijednost izvoza kakaa i svinjetine.
Uvoz je pak ukupno iznosio 62 milijarde eura i bio je 2,5 milijarde eura ili sedam posto niži na godišnjoj razini. Pala je vrijednost uvoza iz Obale Bjelokosti, Nigerije, Kameruna i Gvineje uslijed nižih cijena kakaa, a zbog kupnje manjih količina soje i žitarica bio je niži i uvoz iz SAD-a i Ukrajine.
Glavno izvozno odredište za europske prehrambeno-poljoprivredne proizvode ostalo je Ujedinjeno Kraljevstvo unatoč blagom padu izvoza od dva posto ili za 454 milijuna eura. U tu zemlju europski izvoz hrane bio je 17,8 milijardi eura.
Druga najveća izvozna destinacija je SAD iako je i tu zabilježen pad od čak 14 posto na 8,85 milijardi eura.
Među prvih pet još su Švicarska, Kina i Japan.
Uz SAD najveći pad izvoza zabilježen je za Japan, također za 14 posto, te u slučaju Ujedinjenih Arapskih Emirata gdje je brojka niža za 25 posto zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.
Izvor: Europska komisija
Najveći nominalni godišnji porast ostvaren je u izvozu u Egipat od 49 posto te u Indiju od 16 posto.
Izvoz u Srbiju je porastao za devet posto na 1,03 milijarde eura, a u Ukrajinu za sedam posto na 1,5 milijarde eura.
Inače, vrijednost izvoza je pala kod svih kategorija proizvoda osim kod hrane za kućne ljubimce i druge životinje te kod likera i žestokih pića.
Zemlje iz kojih je EU najviše uvozio su Brazil, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Ukrajina i Kina.
Uvoz prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda iz Brazila je povećan četiri posto na 5,9 milijardi eura.
U slučaju ostale četiri spomenute zemlje uvoz je smanjen, a najviše iz SAD-a za 10 posto ili 473 milijuna eura.
Pročitajte još:
Najviše je porastao uvoz iz Vijetnama, za čak 16 posto popevši se na 1,98 milijardi eura. Najveći pad se odnosi na Nigeriju i Kamerun kod kojih je vrijednost uvoza bila manja za 41, odnosno 38 posto.
Količina uvezene robe je povećana jedino u četiri od ukupno 16 kategorija, a to su voće i orašasti plodovi, margarin i druga ulja i masnoće, likeri i žestoka pića te govedina i teletina.
