Europska unija zasad je odgodila otvoreni trgovinski sukob s Kinom, iako među članicama raste zabrinutost zbog jeftinog uvoza iz Pekinga, slabljenja europske industrijske proizvodnje i gubitka radnih mjesta.
Na summitu u Bruxellesu čelnici 27 država članica odlučili su prednost dati dijalogu, a ne trenutačnom uvođenju novih mjera. Time su pokazali da unutar EU-a i dalje nema potpunog jedinstva o tome koliko oštro treba odgovoriti Kini.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je čelnicima zabrinjavajuće podatke o padu europskog izvoza i rastu kineskog uvoza. Robni deficit EU-a s Kinom dosegnuo je oko milijardu eura dnevno, što dodatno pojačava pritisak na Bruxelles da pronađe učinkovitiji odgovor.
Europski čelnici zatražili su europski odgovor koji bi se temeljio na dva stupa: jedinstvu unutar Unije i dijalogu s glavnim gospodarskim partnerima. No istodobno su poručili da dijalog mora dati konkretne rezultate.
Komisija bi zato trebala nastaviti razgovore s ključnim trgovinskim partnerima, ali i razvijati dodatne alate u području trgovinske obrane i industrijske politike. Drugim riječima, EU još ne uvodi nove mjere, ali priprema mogućnost snažnijeg odgovora ako se problem ne riješi pregovorima.
Dio članica želi stroži pristup. Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i Nizozemska ranije su pozvale na nove instrumente koji bi omogućili veće carine, kvote i obvezu kompanijama da pronađu alternativne izvore kritičnih sirovina. Pritisak je dodatno porastao nakon što je Kina ograničila izvoz pojedinih rijetkih zemnih metala važnih za proizvodnju automobila, vjetroturbina i druge industrijske opreme.
Ipak, nisu sve članice spremne na zaoštravanje. Španjolska se, prema navodima Financial Timesa, protivi novim mjerama, a premijer Pedro Sánchez poručio je da Kinu vidi kao mogućeg saveznika. Dio diplomata upozorava da se države članice još nisu približile dogovoru o novim instrumentima.
Strah od kineske odmazde važan je razlog za oprez. Nakon što je EU uveo carine na kineske električne automobile, Peking je odgovorio mjerama protiv europskih prehrambenih i vinskih proizvoda. Zbog toga dio članica smatra da EU prije uvođenja novih carina mora smanjiti ovisnost o Kini u ranjivim sektorima.
Finski premijer Petteri Orpo zatražio je od Komisije izradu mape najranjivijih područja i plana za smanjenje ovisnosti. Austrijski kancelar Christian Stocker ocijenio je da se Europa sama dovela u nezgodnu poziciju, dijelom zbog naivnosti, a dijelom zbog prevelike udobnosti u oslanjanju na kineske lance opskrbe.
Pročitajte još:
Za Bruxelles je izazov kako zaštititi europsku industriju bez izazivanja punog trgovinskog rata. S jedne strane, europske tvornice sve teže konkuriraju subvencioniranom kineskom uvozu. S druge strane, mnoge europske kompanije i dalje ovise o kineskim dobavljačima, sirovinama i tržištu.
Zato je summit završio kompromisom. EU zasad neće odmah posegnuti za novim oštrim mjerama, ali Komisija dobiva politički mandat da pripremi jače obrambene instrumente. Time se trgovinski sukob s Kinom ne zatvara, nego samo odgađa.
